… u pravilu od 175 do 180, po svemu sudeći, potrajat će još najduže godinu ili dvije.

Kurikularnom reformom mijenjat će se i broj radnih dana za učenike u školskoj godini. Uz opasku da je reorganizacije i produljenje nastavne godine vrlo osjetljivo pitanje, potvrdio nam je to i voditelj kurikularne reforme obrazovanja dr. Boris Jokić.

„Razmišljamo o produženju nastavne godine za pet do deset dana koji bi bili posvećeni posebnim aktivnostima kojima bi se razvijale specifične vještine učenika – primjerice dane posvećene fizičkoj aktivnosti, prirodoznanstvena istraživanja, građanski odgoj.

Kroz te dane učenici bi razvijali vještine za koje se do sada uglavnom nije imalo vremena, a i nastavna godina bi se učinila zanimljivijom“, kaže Jokić.

Dodaje da preveliko povećanje broja radnih dana ne može biti, između ostalog zbog klimatskih uvjeta i opremljenosti škola.

Naši učenici će u ovoj školskoj godini, prema podatcima Ministarstva obrazovanja, provesti 180 radnih dana, a manje od njih u školskim klupama sjedit će estonski, talijanski, portugalski i rumunjski učenici koji imaju 12 ili 13 tjedana odmora.

Naši imaju 10 do 11 tjedana. S druge strane najviše radnih dana imaju učenici u Velikoj Britaniji, od 185 do 190, te u Finskoj, čiji petnaestogodišnjaci postižu odlične rezultate u PISA istraživanjima, gdje standardna nastavna godina traje 190 dana.

…………

U Finskoj škole počinju raditi od 10. do 18. kolovoza, a s radom završavaju 4. lipnja.

Finski učenici, kao i učenici mnogih europskih zemalja, imaju i jesenske praznike koji traju od dva do pet dana. Imaju i tri tjedna zimskih praznika te četiri dana za Uskrs.

…………

Svaka zemlja u Europi sama organizira školsku i nastavnu godinu ovisno o svojim prilikama, među kojima su bitni i klimatski uvjeti.

Voditelj reforme obrazovanja prof. dr. Neven Budak logičnim drži da svaka zemlja organizira školsku godinu kako joj odgovara, ali smatra da bi hrvatska trebala doživjeti promjene.

Predugački ljetni praznici, po njegovu mišljenju, kod učenika stvaraju diskontinuitet u učenju, a roditeljima zadaju glavobolje kamo s djecom koja imaju slobodna po dva i pol mjeseca.

„Racionalnije bi bilo praznike rasporediti drukčije. Samo o tome treba dobro razmisliti i napraviti studiju koja bi pokazala sve prednosti i nedostatke postojećeg, odnosno novog rješenja“, kaže Budak.

Dodaje da bi možda regijama trebalo dopustiti da u zadanom broju radnih dana same rasporede školske praznike. I do sada je bilo slučajeva da su škole u priobalnom području zbog vrućina ili dugačke turističke sezone sa školskom godinom počinjale kasnije nego u kontinentalnom dijelu.

Dodatnih desetak radnih dana u nastavnoj godini, drži Budak, moglo bi rasteretiti tjedno opterećenje učenika. Moguće povećanje broja radnih dana za učenike nastavnike, kažu, previše ne dira jer ionako dobar dio učeničkih ferija oni provedu u školama. [ IZ DRUGIH MEDIJA | Večernji list | Irena Kustura ]