Školstvo u medijima
Učitelji su protiv zanemarivanja tjelesnog odgoja
objavljeno: 23. veljače 2015.

[ IZ DRUGIH MEDIJA – Večernji list ]

…Kada bih ja odlučivala, tjelesnog ne bi bilo u školi – kaže nam 14-godišnja Mirela koja će ove godine završiti osmi razred. Priznaje da joj je tjelesni problem i zbog viška kilograma, koji, tvrdi, ima otkako zna za sebe. Za razliku od Mirele i mnogih učenika osnovnih i srednjih škola koji satove tjelesnog odgoja doživljavaju kao pravo mučenje, dekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta prof. dr. Ivan Prskalo, kineziolog po struci, smatra da bi se obvezna satnica tjelesnog odgoja i zdravstvene kulture u školama morala znatno povećati.

– Djeca nam u školi imaju po dva sata tjelesnog tjedno. Isto kao u vrijeme bana Mažuranića. Samo, djeca su tada pješačila, radila fizičke poslove, igrala se, trčala, a danas, kada dođu iz škole, sjednu pred kompjuter ili TV i nikakvih fizičkih aktivnosti nemaju. Zbog toga je sve više djece predebelo – objašnjava prof. Prskalo. Njemu, ali i mnogim njegovim kolegama nije jasno da reformom obrazovanja nije planirano povećanje broja sati tjelesnog odgoja.

– Treba smanjiti neke druge nepotrebne sadržaje i povećati tjelesnu aktivnost djece. Zalažemo se da minimalna satnica u predškolskom odgoju i primarnom obrazovanju bude pet sati tjedno, a u ostatku školovanja, dakle srednjoj školi i na fakultetu najmanje tri sata tjedno. Djecu treba poticati i da se uključuju u izvanškolske sportske aktivnosti – ističe za „Večernji list“ prof. Prskalo. Dodaje da je „smrtni neprijatelj današnje i još mnogo sljedećih generacija nekretanje“.

Iako, kao i u svim ostalim školama u Hrvatskoj, učenici zagrebačke OŠ Matije Gupca u prva tri razreda imaju po tri sata tjelesnog tjedno, a u preostalih pet razreda po dva sata, ipak, čitav im je dan na raspolaganju, kako oni kažu, poligon na kojem se mlađa djeca mogu igrati koristeći zanimljivo dizajnirane sprave, a stariji imaju dvoranu za stolni tenis.

– Djeca koja su u produženom boravku tu obvezno vježbaju, a ove sprave, za razliku od onih u dvorani za tjelesni odgoj, ne izazivaju strah kod djece koja nemaju razvijene motoričke sposobnosti. Ako djeca dugo sjede, učiteljice ih dovedu na poligon i vježbaju – kaže Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca. U njihovoj školi provodi se i program „Šport vikendom“, surađuju s klubovima, imaju dobru školsku kuhinju, ali unatoč tome imaju pretile djece.

– Pretila djeca izbjegavaju se skinuti, ne mogu napraviti kolut naprijed i neke druge vježbe. Imamo učenika koji zbog debljine ne može vezati svoje cipele, a u školu je, prije doručka, dolazio s burekom. Dugo nam je trebalo da to riješimo – kaže Klinger.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE!