Pojam posredno pripremanje za rad odnosi se na pripremanje učitelja za redovitu nastavu dok se neposredno pripremanje odnosi na neposredan odgojno-obrazovni rad koji obuhvaća izbornu nastavu, dopunsku nastavu, dodatan rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo prema Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (2019.).

Danas ćemo navesti primjere za spomenute načine pripremanja te primjere priprema za rad u produženom boravku.

Iskustvo sam u posrednom i neposrednom pripremanju za nastavu ostvarila tijekom dulje zamjene svoje mentorice pred kraj prošle nastavne godine. Iako je mentorica podijelila svoje planove sa mnom (godišnji, mjesečni i tjedni plan), ponekad smo zajednički trebale preogranizirati isti s obzirom na to da se dogode potrebe za dodatnim uvježbavanjem određenog nastavnog sadržaja (posebice iz Matematike).

Svakog bih vikenda proučila tjedni plan za naredni tjedan te okvirno zapisala zadatke i alate kojim ću se koristiti u tom tjednu.

Piše: Angelina Jakopin Vuk, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave ■  OŠ Središće

Za svaki sam se nastavni dan posebno pripremala pišući kratak hodogram aktivnosti s ishodima iz predmetnog kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema (većinom međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj).

Kratki hodogram su bile kratke pisane priprave, koje sam imala izrađene u Google dokumentima, te su mi u svakom trenutku bile dostupne.

Najteže je bilo organizirati jedan nastavni dan na zanimljiv način s namjerom da učenicima pet ili šest sati, koje provode u razredu, ne bi bili dosadni i nezanimljivi.

Kako bih doskočila tom problemu, koristila sam se različitim igrama (digitalne igre i igre u razredu – primjerice, igra Kocka pitalica: učenik okreće kocku na kojoj je zalijepljen papirić s pitanjem vezanim za određeni nastavni sadržaj na koje treba odgovoriti), ali i različitim oblicima i metodama rada (oblici rada: rad u skupini ili paru te metoda scenarija i metoda demonstracije).

Radom u skupinama te metodom demonstracije posebno sam se koristila u nastavi Prirode i društva kako bi učenici sami otkrivali zanimljivosti vezane za nastavni sadržaj ili samu temu nastavne jedinice (primjerice, učenici u skupinama koriste se kompasima, koje su dobili u sklopu kutije za istraživanje Školske knjige, te prema zadanim koordinatama trebaju pronaći određene zadatke: idi pet koraka južno, okreni se prema zapadu itd.).

Učenicima je takav način rada bio iznimno zanimljiv te su brže usvajali pojmove vezane za određeni nastavni sadržaj. Naravno, nije uvijek bilo moguće osmisliti cijeli sat igrolikim aktivnostima pa su u nekim predmetima (poput Matematike) uglavnom korišteni udžbenici i radne bilježnice te frontalni oblik rada kako bih dobila uvid u razinu usvojenosti određenog nastavnog sadržaja i matematičku komunikaciju (razumiju li i koriste li se učenici određenim matematičkim pojmovima – djeljenik, djelitelj, količnik itd.).

Svaki su nastavni dan (izuzevši petak) učenici imali domaću zadaću, koju su pisali sa mnom u produženom boravku, te sam tako dobila jasnu povratnu informaciju o uspješnosti sata (ponekad učenici mogu reći da im je određeni sat zanimljiv i zabavan, ali kada se provede vrednovanje za učenje, dobiva se povratna informacija o nedovoljnoj razini usvojenosti kompetencija, a to se izbjegava tako da se teži ishodu, a ne samoj aktivnosti jer aktivnost treba biti dobro osmišljena i prilagođena ishodu koji želimo postići).

Osim pripreme za posredni rad bilo je potrebno kvalitetno osmisliti provođenje dodatne i dopunske nastave koja se ubraja u neposredan odgojno-obrazovni rad učitelja.

Prilikom pripremanja dodatne nastave trudila sam se koristiti različitim tekstovima kojima bi učenici proširivali svoje znanje o određenoj jezičnoj pojavi (provodila sam dodatnu nastavu Hrvatskog jezika) te na temelju naučenog izradili određeni uradak (učenici su se na dodatnoj nastavi imali prilike susresti s pojmom opisni i posvojni pridjevi te su na temelju naučenog trebali osmisliti kratku pjesmu u kojoj će ih uporabiti i kasnije ih izdvojiti). Nasuprot tome, u dopunskoj su nastavi korišteni digitalni alati uz zbirku zadataka kako bi učenici bili motivirani za uvježbavanje nastavnog sadržaja (omiljena je igra bila Zrakoplov u Wordwallu gdje je potrebno proći oblakom na kojem se nalazi točan odgovor za postavljeno pitanje/zadatak).

U PRODUŽENOM BORAVKU za svaki sam dan osmišljavala nekoliko aktivnosti koje su se nadovezivale na spomenuti nastavni sadržaj kako bi ga učenici dodatno uvježbali (primjerice, izrada društvene igre s pitanjima iz PID-a , potraga za blagom iz Matematike itd.).

Naposljetku, važno je napomenuti kako su oba oblika pripreme iznimno važna za uspješan odgojno-obrazovni proces.

Etape se obiju priprema mogu podijeliti na:

♦ proučavanje planova (godišnjih, mjesečnih i tjednih)

♦ sastavljanje okvirnog plana aktivnosti i zadataka

♦ proučavanje dodatne literature vezane za oblike rada i sam nastavni sadržaj

♦ sastavljanje pripreme za nastavni sat po zadanim etapama.

Također, iznimno je važno napomenuti kako se prilikom proučavanja dodatne literature za određeni nastavni sadržaj ne koristimo samo učeničkim udžbenikom kao izvorom informacija, već i provjerenim enciklopedijama ili internetskim stranicama jer kao stručnjaci u svome zanimanju svakako trebamo imati veće znanje o određenoj temi negoli učenici koje poučavamo.