Učitelji stvaraju
KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA PRIRODE I DRUŠTVA U PRODUŽENOM BORAVKU 3. RAZREDA
Ostvarivanje ishoda koncepata Prirode i društva
objavljeno: 30. studenoga 2021.

Prema Kurikulumu za nastavni predmet Prirodu i društvo (2019.) ovaj je nastavni predmet opisan kao interdisciplinarni čime se podrazumijeva da su u njemu uvrštene spoznaje različitih područja (prirodoslovnog, društveno-humanističkog, tehničko-informatičkog područja). U ovom će radu biti detaljnije pojašnjeni koncepti predmeta Prirode i društva te načini njihova ostvarivanja u produženom boravku 3. razreda.

Kurikulum za nastavni predmet Prirodu i društvo obuhvaća četiri koncepta, a to su redom:

♦♦ Organizacija svijeta oko nas (oznaka A)

♦♦ Promjene i odnosi (oznaka B)

♦♦ Pojedinac i društvo (oznaka C)

♦♦ Energija (oznaka D)

te Istraživački pristup koji objedinjuje znanja, vještine i sposobnosti, koje se ostvaruju u svim navedenim konceptima, pa se ovaj koncept označava oznakom A. B. C. D.

Svaki koncept sadrži popis ishoda kojima se ostvaruje te primjere sadržaja za njihovo ostvarivanje, kao i preporuke koje služe kao pomoć u organizaciji nastavnog sata. Iako se trajanje nastavnog sata u produženom boravku razlikuje u odnosu na sat u redovnoj nastavi (trajanje jednog sata u produženom boravku: 60 minuta), prilikom njegova izvođenja jednako je važno poštivati metodička načela spomenutog nastavnog predmeta koja predstavljaju posebnost Prirode i društva kako navodi De Zan (2005.).

TA SU NAČELA :

načelo interesa učenika

načelo zavičajnosti i životne blizine

načelo cjelovitosti sadržaja

načelo primjerenosti opsegu sadržaja

načelo dubine i kakvoće sadržaja  

načelo promjenjivosti sadržaja.

Prvi se koncept (Organizacija svijeta oko nas) temelji na organizaciji živog i neživog u prirodi te organizaciji vlastitog vremena te organiziranosti društva tijekom vremena.

Neke su od kompetencija koje učenici stječu ostvarivanjem ishoda vezanih za spomenuti koncept (u 3. razredu): poznavanje obilježja živih bića, prikazivanje vremenskog slijeda događaja na vremenskoj crti, imenovanje i određivanje glavnih i sporednih strana svijeta te poznavanje važnih obilježja zavičaja.

Piše: Angelina Jakopin Vuk, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave ■  OŠ Središće

Jedan je od primjera ostvarivanja ishoda ovog koncepta u produženom boravku 3. razreda otkrivanje starinskih predmeta zavičaja Google ili Powerpoint prezentacijama. Ovom sam se aktivnostću često koristila u razredu jer je učenicima bila jako zanimljiva i zabavna. Učenici bi najprije zapisali godinu koja je prikazana na slajdu te odredili stoljeće i tisućljeće kojoj godina pripada. Pokraj zapisa godine nalazio bi se okvir kojim je bila prekrivna fotografija predmeta iz prošlosti zavičaja. Jedan učenik/ica bi zapisao/la točno stoljeće i tisućljeće za zadanu godinu te pokušao/la otkriti koji je predmet prikazan na fotografiji te njegovu namjenu. Ovom su aktivnošću učenici uvježbali i ponovili određivanje stoljeća i tisućljeća, ali i posebnosti zavičaja.

Ostvarivanjem ishoda sljedećeg koncepta (Promjene i odnosi) učenici osvješćuju promjene koje se događaju u prirodi (u 3. razredu: ciklus dana i noći, kruženje vode u prirodi te izmjena godišnjih doba). Uvježbavanje sam i usvajanje nastavnog sadržaja u skladu s postavljenim ishodima ovog koncepta provodila koristeći se različitim kvizovima, pitalicama i igrama, umnim mapama (misaonim kartama) te metodom skraćivanja, kao jednom od mnemotehnika, pa su učenici učili kako učiti i ostvarili pojedine ishode međupredmetne teme Učiti kako učiti. 

Ishodi trećeg koncepta (Pojedinac i društvo) omogućavaju razvijanje svijesti o nacionalnoj, vjerskoj ili rasnoj pripadnosti, ali i prihvaćanje ostalih bez obzira na njihovo nacionalno ili vjersko opredjeljenje, što je jedna on najviših vrednota Ustava Republike Hrvatske.

Razvoj sam spomenutog poticala samostalnim istraživanjem zanimljivosti o znamenjima vlastite države (grb, zastava, himna) pomoću mobilnih uređaja pazeći na izbor provjerenih izvora kao i radionicama o različitostima.

Svaki bi učenik naveo primjere svoje posebnosti (onog po čemu se ističe među ostalim učenicima), ali i sličnosti. Radionice su potaknule ostvarivanje pozitivne razredne klime koja je bila motivirajuća za daljnje učenje.

Predzadnji koncept (Energija) obuhvaća ishode kojima se omogućuje poznavanje različitih oblika energije te primjere korištenja istih u svakodnevnom životu kao i utjecaja istih na okoliš. Jedan je od primjera stjecanja spomenutih znanja bila izrada zamišljenog plana grada prema zadanim uputama.

Svaki je plan grada trebao imati sve elemente plana, označene glavne i sporedne strane svijeta te primjere ustanova (građevina) koje će se koristiti određenim oblikom energije. Svaki bi učenik prezentirao svoj grad koristeći se nazivima glavnih i sporednih strana svijeta (npr. Na sjeveru se nalazi tvornica koja pomoću toplinske energije stvara/izrađuje…).

Učenici su uživali u ovoj aktivnosti i često su istu samostalno ponavljali tijekom slobodnog vremena u produženom boravku.

Naposljetku, važno je napomenuti kako ni jedan navedeni koncept nije više ili manje važan u odnosu na ostale te da se tek ostvarivanjem ishoda svakog koncepta omogućava cjelovitost znanja, vještina, sposobnosti i etičkih vrijednosti iz nastavnog predmeta Prirode i društva. Drugim riječima, njihovim ostvarivanjem učenici mogu usvojiti sve postavljene kompetencije spomenutog nastavnog predmeta.