Učenici čitaju sve rjeđe, a to je posebno uočljivo na nastavi Hrvatskoga jezika. Učenici, kod kojih se razvila navika čitanja od malih nogu, imaju veću motivaciju za čitanjem te samostalnim istraživanjem književnih djela. Međutim, sve su češći problemi s nepravilnim izgovorom glasova, čitanjem napamet, slovkanjem tijekom čitanja, siromašnim rječnikom, nemogućnošću promjene gledišta, manjkom kreativnosti i sl., a sve to dovodi do čitanja s nerazumijevanjem i problema čitalačke nepismenosti. Kako doskočiti tom problemu?

U OŠ Trnsko tijekom rujna 2021. godine provelo se istraživanje stavova učenika o književnim djelima za cjelovito čitanje. Sudjelovalo je 46 učenika šestih, sedmih i osmih razreda: 24 djevojčice (52,2 %) i 22 dječaka (47, 8 %). Od ukupnog broja učenika 26 učenika završilo je šk. god. 2020./2021. sedmi razred (56,5 %), devet učenika šesti razred (19,6 %) i 11 učenika peti razred (23,9 %).

Istraživanje je provedeno u svrhu utvrđivanja čitaju li učenici u slobodno vrijeme, koju vrstu književnih djela najčešće čitaju te koji su im stavovi o aktivnostima tijekom sata lektire. Prema Odluci o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u RH, čitanje „…s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, s druge pak strane, čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima.”

Čitaju li učenici u slobodno vrijeme? 26 učenika (56,5 %) potvrdilo je da čita u slobodno vrijeme, a 20 učenika (43,5 %) da ne čitaju u slobodno vrijeme. 34 učenika (73,9 %) potvrdilo je da su pročitali sva zadana djela za cjelovito čitanje, a 12 učenika (26,1 %) da su pročitali većinu. Odgovore na pitanja o tome koju vrstu književnih djela učenici najčešće čitaju te koja su im djela najzanimljivija prikazani su u grafovima 1 i 2.

Koji su stavovi učenika o aktivnostima tijekom sata lektire? 24 učenika (52,2 %) potvrdilo je da ih sati lektire potiču na samostalno čitanje knjiga prema njihovu izboru u slobodno vrijeme, a 22 učenika (47,8 %) negiralo je poticajnost sata lektire. Odgovor na pitanje o tome koje su najpopularnije aktvinosti na satima lektire prikazan je u grafu 3.

Nakon provedenog istraživanja knjižničarka i učiteljica hrvatskoga jezika u OŠ Trnsko odlučile su da je potrebno potaknuti razvoj čitalačke pismenosti i motivacije različitim aktivnostima.

Lektira prema odabiru učenika jedna je od poticajnih aktivnosti koja učenicima omogućava samostalnost i slobodu tijekom izbora književnog djela. Osim što odabrano djelo trebaju pročitati, trebaju izraditi i prezentaciju, iznijeti svoje mišljenje o djelu te izraditi kviz.

PROJEKT „ČITANJE DJELA ZA CJELOVITO ČITANJE NA SATU HRVATSKOG JEZIKA“ odvija se na nastavi Hrvatskog jezika, a za njega je potrebno izdvojiti pet minuta. U tom se vremenu čita djelo za cjelovito čitanje. Jedan učenik čita, jedan učenik vodi bilješke, a ostatak razreda sluša.

Izražajno je čitanje na satu Hrvatskoga jezika moguće provoditi kontinuirano na poznatim ili nepoznatim tekstom. Na taj će način učenici prakticirati i vježbati čitanje naglas. Tekstovi se mogu čitati na različite načine: humoristično, veselo, tužno, ljutito i sl.

PROJEKT „MALI ČITAČI“ provodi se u suradnji školske knjižničarke s defektologinjom i učiteljicama razredne nastave. Na početku se nastavne godine učenici testiraju na način da u određenom vremenskom roku trebaju točno pročitati što više riječi. Nakon toga slijede vježbe čitanja jednom tjedno. Na kraju se nastavne godine ponovno testiraju kako bi se utvrdio napredak.

PROJEKTOM „NEDOVRŠENA PRIČA“ osim što se potiče čitalačka motivacija, razvija se i kreativnost te promjena gledišta. Učenici čitaju priču koju interpretiraju, a zatim mijenjaju njezin završetak.

PROJEKT „KOCKOM DO PRIČE“ učenicima je zanimljiv zbog načina nastajanja priče. Učenici bacaju kocke s različitim motivima te se dobivenim motivima koriste u pisanju priče. Zatim čitaju svoju priču te se ona interpretira na nastavi.

„Čitanje je proces kojim se usvajaju informacije, djeluje na emocije i stavove. Prema tome čitanje je spoznajni, ali istovremeno i doživljajni proces.“ (Pedagoška enciklopedija, 1989.) Razvojem čitalačke motivacije i pismenosti doprinijet će se i kognitivnom i stvaralačkom razvoju učenika. Potrebno je pronaći načine koji će biti djelotvorni , a ujedno i poticajni kako bi učenici sami počeli čitati.

■  Pišu: Dijana Stjepanović, mag. educ. croat. & mag. paed. i  Svjetlana Devčić, dipl. bibl., mag. pol.  ■  OŠ Trnsko ■

LITERATURA:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj. NN 10/2019.

……

Potkonjak, N. i Šimleša, P. (1989.). Pedagoška enciklopedija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.