„Čitajmo da ne ostanemo bez riječi.“ slogan je 2020. godine koja je proglašena je Godinom čitanja. Tijekom cijele godine posebno se govorilo o važnosti čitanja za nas, naše emocije, doživljaje, pogled prema svijetu, pogled prema sebi. Čitanje oplemenjuje naš um, obogaćuje naš rječnik, vodi nas u nove svjetove. Čitanje mijenja nas i vrijeme.

Kako je čudesno što pravilno složena slova u pravilno složene rečenice mogu doslovno promijeniti vrijeme: teleportirati nas u prošlost, odbaciti u budućnost ili zamrznuti u sadašnjem trenutku! No ono najvažnije, ta složena slova mogu mijenjati i nas same, a mi smo ti koji mijenjamo vrijeme. Čitanje je moć!

U našoj školskoj knjižnici tijekom cijele godine učenici su mogli na tematskim izložbama izabrati dodatnu knjigu za čitanje: priče i pjesme prikladne za Valentinovo, djela povezana s proljećem, djela rezervirana za učenike koji vole kriminalističke i misteriozne romane. Povodom Noći knjige naglasak je bio na ljekovitim knjigama, te se učenike posebno poticalo na čitanje meditativnih djela, djela koja će im pomoći u svladavanju određenih problema i situacija u kojima se nalaze te djela koja će ih zabaviti i opustiti.

Toliko knjiga, a tako malo vremena.

 Frank Zappa

Posebna izložba koja je učenicima bila vrlo zanimljiva je bila izložba tijekom Tjedna zabranjenih knjiga u kojoj se učenike podsjetilo na važnost dostupnosti knjige i mogućnosti čitanja. Učenici su tako mogli slobodno pristupiti djelima koja su bila zabranjena u određenim dijelovima svijeta. Također se svakodnevno učenike podsjećalo na čuvanje knjiga te poticalo na vlastito književno stvaralaštvo.

Naglasak u Godini čitanja u našoj knjižnici bio je tijekom Mjeseca hrvatske knjige koji se održava od 15. listopada do 15. studenog. Tema obilježavanja je glasila „Hrvatski autori u Godini čitanja“, a moto je bio „Ajmo HRVATI se s knjigom!“. U središte obilježavanja stavljeni su hrvatski autori, odnosno hrvatska književnost.

Ključna riječ HRVATI ima dvostruko značenje, jer daje naglasak na hrvatsku književnost i podsjeća nas kako bi bilo dobro uhvatiti se u koštac s knjigom i čitanjem.

Čitanje zahtijeva vrijeme i koncentraciju, čitanje je trajni proces. Ambasadorica događaja, spisateljica Korana Serdarević, istaknula je kako je Mjesec hrvatske knjige projekt koji ulaže velike napore u poticanju čitanja i otkrivanju moći koje nam čitanje daje.

Od središnjih programa manifestacije istaknut je Nacionalni kviz za poticanje čitanja koji se mogao rješavati na mreži pod nazivom „Šest autora traži čitatelja“. Kvizom se predstavilo šest hrvatskih autora: tri pisca, tri ilustratora u tri knjige različitih žanrova. I učenici naše škole sudjelovali su Nacionalnom kvizu. Tijekom Mjeseca hrvatske knjige naša virtualna školska knjižnica dobila je novo mrežno mjesto dostupno OVDJE.

Naša školska knjižničarka Ivana Norac pozvala je učenike naše škole da posjete mrežnu stranicu Mjesec hrvatske knjige u našoj virtualnoj knjižnici. Učenici su mogli pročitati zanimljivosti o važnim hrvatskim autorima i njihovim djelima, odigrati kviz i sudjelovati u književnom izazovu.

Kako izgleda mrežna stranica Mjeseca hrvatske knjige u našoj virtualnoj knjižnici možete pogledati OVDJE.

Knjiga je dar koji možeš otvarati opet i opet.

 Garrison Kellior

Mjesec hrvatske knjige su obilježili i učenici drugog razreda kroz tri radionice. Tema svih radionica je bio strip „Durica“ hrvatskog autora Ivice Bednjanca.

Durica je lik koji se prvi puta pojavio u časopisu Smib 1986. godine. Durica je nestašna i simpatična sedmogodišnja djevojčica. Ima prijatelje Bibija i Dodu, često je ljubomorna na Lelu u koju je Bibi zaljubljen. Durica ima smeđu, rasčupanu kosu, ružičasto – bijelu suknju te nosi mamine crne štikle. Često se ljuti, duri i viče na Bibija.

Duričine osobine i nepodopštine su jako zanimljive, zabavne i smiješne te su nadahnule učenike da s velikom znatiželjom i radošću istražuju, uče, crtaju, pišu, lijepe i stvaraju svoje priče, stripove i izrađuju foto strip.

Prva radionica je provedena u Tjednu tolerancije te je podtema radionice bila tolerancija. Radionica je organizirana u školskoj multimedijalnoj knjižnici. Učenicima je ponuđeno nekoliko stripova Durice kopiranih na A4 papiru. Organizirani su u skupine te su imali zadatak pročitati, analizirati i razgovarati o toleranciji i netoleranciji u odnosima među likovima stripa. Zatim su trebali na suprotnoj stranici papira u pripremljeni strip bez dijaloga osmisliti svoj tekst dijaloga te ga prilagoditi sličicama, zadanoj situaciji u kojoj se likovi nalaze na pojedinoj sličici. Zadani su i kriteriji pisanja poput uvažavanja tolerancije i prihvatljivog ponašanja, urednosti u pisanju, maštovitost te suradnja u skupini.

Nastali su zanimljivi dijalozi koje su učenici prezentirali jedni drugima. Svaka skupina je izazvala smijeh, veselje i pljesak na kraju.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Sljedeća tema se odnosila na spoznavanje pojma stripa kao suvremenog medija koji se lako može izraditi koristeći se mrežom odnosno digitalnim alatom. U radionici smo koristili alat za izradu digitalnog stripa.

Radionicu smo realizirali u suradnji s našom knjižničarkom Ivanom na katu knjižnice te smo se koristili laptopima i pametnom pločom. Učenici su na brz i jednostavan način naučili koristiti alat te su uz pomoć učiteljice Dunje i knjižničarke Ivane nastali njihovi prvi autorski stripovi. Kada su stripovi bili gotovi zavladalo je oduševljenje i ponos, a posebno su učenici bili sretni kada su radovi ispisani te prikazani na razrednom panou.

Slobodno darujte knjige za blagdane – od njih se nikad ne deblja, rijetko sagriješi i vječno su osobne.

 Leonore Hershey

U trećoj radionici smo učili o razlici između crtanog i foto stripa. Učenici su se koristili papirom iz kolaža likovne mape za pozadinu stripa, a za izradu likova, kadrova i objekata su koristili različite časopise i promidžbene materijale i letke. Osmislili su priču, likove i događaje kroz četiri sličice te su birali i izrezivali, a zatim lijepili odabrane dijelove priče u sličice svoga stripa. Zatim su dodali naraciju i dijaloge likova te su sličice upotpunili različitim efektima. Tako su nastali novi autorski foto stripovi: Medvjedići, Auto radionica, Životinje u šumi, Igra skrivača, Doba dinosaura i Let u svemiru. Učenici su svoje radove ponosno pokazali i izložili u učionici.

Čitanje je fenomen specifičan samo za ljudsku vrstu. Još smo davno prepoznali koliko je važno zapisivanje, zaključili koliko je važno maštanje te odlučili naše maštarije zapisati i dati drugome – da pročita, da mašta i da – priča, pripovijeda, govori. Danas, okruženi s toliko medija, toliko svjetlucavih neonskih žarulja, znamo da najtoplije svijetli – knjiga.

■   Piše: Dunja Kufner, učiteljica u zvanju savjetnika ■   OŠ Kneževi Vinogradi, Kneževi Vinogradi ■   U nastavi koristi čitanje kao poticaj učenju i spoznavanju novih sadržaja. Koristi se dječjom neposrednom stvarnošću i dječjim doživljajima svijeta u kreiranju novih aktivnosti, stvaranju novih ideja i projektima kao i poticanju dječjeg stvaralaštva. Tijekom izvedbe projekata i obilježavanja značajnih datuma, blagdana i praznika surađuje sa školskom knjižničarkom Ivanom Norac ■