Bajka je jasno određeno literarno djelo s brojnim osobinama i pravilima, no istovremeno je živa i promjenjiva jer pripovjedač u nju svaki put utka nešto svoje, nešto novo, što je odraz njegovog trenutnog stanja i okoline u kojoj stvara. Od pamtivijeka su služile za prenošenje znanja, mudrosti i iskustava. Ljudi bi sjedili oko vatre, družili se, pripovijedali. Tada je bajka živjela u usmenom obliku, a kako je vrijeme prolazio poprimala je nove oblike i ostvarivala se kroz različite medije.

U nastojanju da se odgonetne koji bi medij imao tu istu funkciju u današnje vrijeme, nastala je zabavna i edukativna društvena igra – Čiri-biri bajka.

Rješenje je bilo pretočiti obilježja bajki u pravila i elemente igre pa time dobiti formulu pomoću koje će pripovjedači svaki put kreirati novu neočekivanu vlastitu bajku.

Danas mnoge škole koriste Čiri-biri bajku u svom radu, te mnogim učiteljima i stručnim suradnicima služi kao alat u radu s djecom.

Mehanika igre sastoji se od elemenata koji služe kao smjernice za osmišljavanje i pričanje vlastite bajke. Više o tome kako se igrati možete pogledati ovdje: https://www.ciribiribajka.com. Također, može poslužiti kako bi se na zabavan i kreativan način djeci objasnila radnja iz lektire ili možda neka situacija iz svakodnevice.

Čiri-biri bajka nije još jedna natjecateljska društvena igra samo za zabavu, već kooperativna igra koja djeci pomaže u govorno jezičnom razvoju i izražavanju. Razvija maštu i kreativnost, te uči djecu da slušaju jedni druge i prihvaćaju tuđe ideje. Također ih potiče na razmišljanje izvan okvira i pronalazak više kreativnih rješenja za neku situaciju koja se u priči dogodi.

Iako je čarobno zabavna, Čiri-biri bajka nije jedna od igara kojima je cilj samo zabava. Potvrdilo je to i Ministarstvo znanosti i obrazovanja:

“Koristeći ovu društveno-edukativnu igru, djeca će stjecati jezične, uporabne, strategijske i društvenojezične kompetencije, razvijati vještine komunikacije i suradnje s drugima u različitim kontekstima i komunikacijskim situacijama, razvijati svijest o sebi kao osobi koja izgrađuje, poštuje i izražava vlastiti (jezični) identitet te poštuje identitet drugih u okviru jezične i kulturno-jezične govorne zajednice te stvaralačko izražavanje potaknuto vizualnim elementima.”

Što kažu oni koji podučavaju djecu

“Čim sam saznala za postojanje igre Čiri-biri bajka odlučila sam ju nabaviti za svoje učenike, petaše, koji se upoznaju s pojmom bajka. Igra je najbolji način za usvojiti nova znanja. Divna prilika da razvijaju govor, maštu, komunikaciju, suradničko učenje, kreativnost i strukturu bajke.

Oduševljenju nije bilo kraja kada sam shvatila da se na karticama nalaze pojmovi koje učenici petog razreda savladavaju u pripovjednom tekstu – zaplet, vrhunac i rasplet. Nakon uvodnog djela predstavljanja, koji je prvi dio pripovjednog teksta, slijedi zaplet, vrhunac pa rasplet. S određivanjem dijelova teksta koji inače pripadaju tim kompozicijskim dijelovima, učenici često imaju poteškoće. Kroz igru im se ti pojmovi uvode nježno i usputno te ih oni uspješno upoznavaju i savladavaju kroz igru i priču koju oblikuju.

Na dodatnim karticama koje u igru ulaze u najvišem nivou igranja, dostupni su problemi koje često obrađujemo kroz radionice na Satu razrednog odgoja. Kartice imaju nazive poput: Budi uvijek svoj, Svi su posebni, Nemoj se bojati pitati ili Lažljivci lažu. Iza zanimljivih naslova kriju se izazovi da se priča ispriča na tu temu i da na kraju usvoji moralna pouka.

Primjerice: „Zaplet: Priča se da je tada živio netko tko nikada nije htio ništa dijeliti s drugima.“ Pripovijedanje i igra odličan su alat za rješavanje unutarnjih sukoba, ali i onih u međusobnim odnosima. Lik iz priče daje nam potreban odmak i sigurnost kako bismo ispričali svoju priču i na taj način postali emocionalno snažniji.”

Danijela Miklec, prof. hrvatskog jezika i informatologije

“Kako sam integrirala Čiri-biri bajku u svoj nastavni sat njemačkog jezika?

Korak 1

Učenicima je potrebno predstaviti temu i ishode sata. U našem slučaju govorit ćemo o bajkama. Na početku sata zadajemo učenicima lagani zadatak kao uvod u temu: Neka svatko od učenika ispiše što više naziva bajki kojih se mogu sjetiti na hrvatskom jeziku, koje su kao djeca slušali, čitali ili upoznali kroz crtani film.

Korak 2

Učenici navode nazive bajki na hrvatskom jeziku. Zanimljivo je vidjeti koje su bajke svima na popisu, a koje su one manje poznate ili su ih se samo nekolicina učenika dosjetila.

Korak 3

Nastavnik može putem projektora i laptopa otvoriti internetske stranice o braći Grimm i prikazati učenicima ispis svih njihovih bajki kojih je preko dvjestotinjak. Djeci je to izuzetno zanimljivo, počinju shvaćati važnost jezika koji uče i ne povezuju ga samo s gramatikom i dugim tekstovima, već sada i s bogatom kulturom i tradicijom. Zatim pokušavaju spojiti svoje hrvatske nazive bajki s njemačkim nazivima bajki koje sada gledaju putem projektora.

Ukoliko učenici ne mogu prepoznati bajku, nastavnik im na stranom jeziku može prepričati kratku radnju ili navesti glavne dijelove radnje kako bi učenici kroz vještinu slušanja prepoznali bajke i na taj način proširivali svoj vokabular. Učenici za to vrijeme zapisuju sve nove riječi i nazive bajki na njemačkom jeziku.

Korak 4

Sada nastavnik može učenicima predstaviti bajku po želji. Mi smo se odlučili za bajku o Ivici i Marici i to u formi stripa. Učenicima je to bilo izuzetno zanimljivo – prikaz bajke na moderan način. Učenici nakon čitanja stripa mogu ponoviti naglas glavne riječi u radnji koje su sada lako svladali: die Hexe (njem. vještica), die Eltern (njem. roditelji), der Wald (njem. šuma) i sl.

Korak 5

Zaigrajmo Čiri-biri bajku! S učenicima smo prilagodili igru i malo promijenili pravila kako bi igra bila što zanimljivija i kako bi učenici u svakom trenutku imali dojam da mogu bez poteškoća komunicirati na stranom jeziku i oslobodili se jezične barijere i straha od pogreške. Učenici su tako izabrali svoje kartice: karticu s kristalnim dvorcem, kuću na kokošjim nogama, karticu na kojoj se križaju putevi, a iznad puteva se nalazi duga… I priča je jednostavno krenula.

Ivica i Marica su tako na njemačkom jeziku uz malu pomoć i „navigaciju“ nastavnice krenuli na put prema kristalnom dvorcu, tamo su sreli zlu vješticu, no kada su došli do kuće na kokošjim nogama, odjednom su se pojavili i njihovi roditelji… I tako je priča krenula i uskoro je završio i nastavni sat, a mi smo imali još toliko toga za reći. Nastavili smo, naravno, na sljedećem nastavnom satu. Puno smo pričali, puno smo se smijali, pričali bajke, izmišljali nove dijelove priče i na kraju smisli svoju razrednu bajku.”

Mirta Combaj Ujlaki, nastavnica njem. jezika

Čiri-biri bajka je apsolutno hrvatski proizvod, a uskoro izlazi i nastavak igre na temu bajki Ivane Brlić-Mažuranić “Priče iz davnina” kojom će se učenicima na kreativan i zabavan način objasniti radnja iz lektire. Igra je osmišljena tako da se pravila uvijek mogu prilagoditi, važno je da se djecu potakne na izražavanje s kojim nažalost danas mnogi imaju problem.