„Bilo je divno opet čuti radosnu i iskrenu dječju ciku i vrisku kada su se na školskom igralištu družili, razgovarali i odigrali tradicionalne dječje igre. Granice se otvaraju i virusna se pandemija stišava pa se nadamo da će susreti na Cipru i u Španjolskoj početkom i krajem svibnja ove godine proteći uspješno kao i prošlotjedni na Siciliji“, istaknula je voditeljica Mesić Muharemi.

Nakon dvije i pol godine od početka Erasmus+ projekta, kada su ugostili dvadesetoro učenika i jedanaestoro učitelja iz pet europskih zemalja, učenici su i učitelji OŠ Darda napokon mogli ostvariti i doživjeti mobilnost uživo. Početkom su travnja 2022. gostovali na Siciliji, a dobrodošlicu i svesrdnu podršku pružila im je partnerska škola Don Bosco i njihova područna škola Padre Gioacchino iz Canicattija u južnoj provinciji Agrigento na čelu s ravnateljicom Giuseppinom Cartella.

„Nažalost, zbog dviju virtualnih mobilnosti, latvijske i portugalske, nismo se mogli držati prvobitnoga plana“, ističe voditeljica Nataša Mesić Muharemi, dipl. knjižničarka. „Dvogodišnji se projekt, naime, rastegao na tri godine. Međutim, granice se otvaraju i pandemija se stišava pa se nadamo da će susreti na Cipru i u Španjolskoj početkom i krajem svibnja ove godine proteći uspješno kao i prošlotjedni na Siciliji. Kao glavna i odgovorna koordinatorica cijeloga projekta moram izraziti veliko žaljenje što s nama ni ovoga puta nisu bili Ciprani kojima je zbog ratnih zbivanja onemogućeno putovanje. U radionicama su opet sudjelovali samo virtualno“, dodala je.

Budući da se učenje i suradnja temelje na upoznavanju i prezentaciji kulturne baštine (Diversity and culture make the UNION), Sicilijanci su se, kaže, imali čime podičiti. Na upola manjem teritoriju od Hrvatske, ali s više od pet milijuna stanovnika, ondje je čak sedam lokaliteta pod UNESCO-vom zaštitom svjetske baštine. Jedan je i Etna, najviši i najaktivniji europski vulkan, koja je Darđane dočekala i ispratila na najprometnijoj otočnoj zračnoj luci u Cataniji. Kao drugi sicilijanski grad po veličini, s više od 300 tisuća stanovnika i s obiljem mediteranskoga šarma Catania se ističe svojom predivnom arhitekturom i veličanstvenim palačama pozlaćenih lavom.

Potom su na istoku i jugu slijedili tragove najvažnijih spomenika grčke umjetnosti i kulture u svijetu. Velebni i znameniti Arheološki park Neápolis u Sirakuzi, koji uključuje grčko kazalište, rimski amfiteatar i Dionizijevo uho (špilju), zauzeo je posebno mjesto u svjetskoj baštini. Zanimljivo je da je staro kazalište sa svojih 67 redova u stijeni izuzetno dobro očuvano i da može primiti oko 15 tisuća gledatelja pa se i danas koristi za razna kulturna događanja, predstave i koncerte. Razgledali su i antičku Sirakuzu, zaštićenu od 2005., i poznatu, između ostaloga, po izumitelju i znanstveniku Arhimedu. Ona uključuje i otok Ortigiju, povijesno središte grada, koji su osnovali Grci u 8. stoljeću prije Krista. Ono što je našemu Trogiru Čiovo, to je Sirakuzi Ortigia jer je mostom spojena s modernim gradom. U provinciji Agrigento, pak, ostatci dorskih hramova dominiraju nad gradom još od 5. stoljeća prije Krista. S te se kamene terase pruža predivan pogled na zelenu dolinu, a cijela je zona s bogatom arheološkom ostavštinom pod svjetskom zaštitom od 1997.

Razgledali su i grad svojih domaćina Canicatti, četvrti grad po veličini u južnoj provinciji Agrigento, s više od 35000 stanovnika. Trgovačko je središte poljoprivrednoga kraja. Od središta provincije Agrigenta udaljen je 33, a od Palerma 90 kilometara. Dobrodošlicu im je poželio i dogradonačelnik dr. Ferrante Bannera, a posjetili su i Gradsku knjižnicu i čitaonicu te Teatro Sociale, sagrađen 1908. u secesijskome stilu. Može primiti 300 posjetitelja, a 1927. ugostio je nobelovca Luigija Pirandella (Sicilijanac, rođen u Agrigentu) i njegovih Šest lica (koji) traže autora.

Osim što su prikazali svoju nacionalnu i europsku povijest, domaćini su se potrudili svoje goste naučiti osnovama melodioznoga talijanskoga jezika, kao i pokazati im tipična sicilijanska jela i njihovu pripremu. S obzirom na to da se bliži Uskrs, učenici su izrađivali tradicionalne ukrase. Također, uz zarazne zvuke sicilijanske glazbe bilo je teško ne zaplesati pa su učili i prve korake poznatoga plesa Tarantella koji se odlikuje brzim tempom i veselošću. I ono najvažnije, bilo je divno opet čuti radosnu i iskrenu dječju ciku i vrisku kada su se na školskom igralištu družili, razgovarali i odigrali tradicionalne dječje igre. Kolege učitelje upoznali su, pak, s talijanskim školskim sustavom, podijeljenim u pet stupnjeva. Osnovna škola traje pet godina, a slijedi trogodišnja srednja nakon koje se polažu ispiti iz nekoliko predmeta. Potom se učenici opredjeljuju za nastavak školovanja u gimnaziji ili strukovnoj školi.

„S obzirom na to da u projektu uključujemo i učenike s poteškoćama i posebnim potrebama, interesantno je da su u talijanskim školama potrebiti integrirani u razrede, a samo ih nekolicina ima asistente. Potreba za asistentima i ondje je vrlo velika“, ocjenjuje Mesić Muharemi.

Kako je Sicilija najveći otok u Sredozemnome moru, Darđani su i njihovi partneri uživali i u mediteranskome šarmu te autonomne talijanske regije. U San Leoneu prošetali su pješčanom plažom, a u blizini grada Porto Empedocle snimili su brojne fotografije Turskih stepenica (Scala dei Turchi), poznatih po bijeloj boji i krečnjaku te neodoljivoj sličnosti turskim Pamukkalama (Pamučnim palačama). I ta najljepša plaža u Italiji čeka UNESCO-vu zaštitu. Nepregledna stabla naranči, limuna, smokava, badema i pistacija, a na tržnicama ljubičaste cvjetače i artičoke odavali su da se Sicilija ponosi i svojom ukusnom i zdravom kuhinjom baziranom, prije svega, na voću i povrću.

Uglavnom, učenici i učitelji naše baranjske škole (šestaši Borna Alimović, Nika Bekić, Nemanja Jerenić i Lucija Panić te učiteljice Nataša Mumlek, Branka Horvat i Mesić Muharemi) vratili su se prepuni lijepih dojmova. Zaključili su da se će Siciliju pamtiti po kulturi, povijesti, umjetnosti i arhitekturi, ali i po gastronomiji i jeziku. Nadasve kao otok srdačnih, veselih i gostoljubivih domaćina koji obožavaju svoju zemlju i svoju himnu.

■   Piše: Branka Horvat, učiteljica hrvatskoga jezika | OŠ Darda ■