Aktualno
ZAŠTO JE U UČENJU BITNO OSTAVITI PROSTORA ZA ZABORAVLJANJE
Zaboravljanje u službi učenja
objavljeno: 15. rujna 2021.

„Ostavljanje prostora za zaboravljanje moglo bi biti ključ pamćenja“, kaže Kirstin Mulholland, izvanredna profesorica sa Sveučilišta Northumbria u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Članak je objavljen je na obrazovnome portalu TES.

Mogu se prisjetiti mnogih trenutaka kada bih novu temu ili nastavnu jedinicu počinjala ponavljanjem prethodno naučenoga dok bi me pritom pratili prazni pogledi i velike pukotine u pamćenju. Među tim uspomenama jedna od omiljenih vraća me u trenutke kada me cijeli jedan razred uvjerava da nikada nisu čuli za postupak skraćenoga dijeljenja – a jednako je bilo i s razlomcima, postotcima te pretvaranjem mjernih jedinica.

Naravno, učenici su te pojmove susretali i učili mnogo puta, no, katkad, ono što su učili, jednostavno se nije „zadržalo“.

Istraživanje govori da 40 % informacija koje primamo u postupku učenja zaboravljamo idućega dana, a 90 % u prvih mjesec dana – tako da postizanje najboljih ocjena na ispitima provedenima neposredno nakon poučavanja nije jamstvo da će se naučeno zadržati na dulje staze.

Kada idući put budete inzistirali na tome da dijete zapamti određenu informaciju, provjerite jeste li ostavili dovoljno vremena da ju najprije zaboravi.

Kirstin MULHOLLAND

Prilagodbom naših nastavnih pristupa djeci možemo pružiti potporu s obzirom na njihovo radno pamćenje te poboljšati dugotrajno pamćenje. Osobito velik potencijal pružanja potpore našim učenicima u boljem pamćenju informacija ima razmaknuto učenje.

No, što je to razmaknuto učenje i kako ono funkcionira u učionici?

Razmaknuto učenje: malo i često

Razmaknuto učenje svodi se na „malo i često“. Istraživanje pokazuje da se pamćenje poboljšava kada je učenje tijekom duljega razdoblja raspoređeno u kraće odsječke, za razliku od primjera zbijanja i natrpavanja.

Ostavljanje slobodnoga prostora između prigoda za vježbu omogućuje našemu mozgu da (gotovo) zaboravi informacije koje je primio. Kada im se mozak vraća, od njega se traži da ih obnovi pri čemu dolazi do jačanja pamćenja. Što je veći razmak između uvježbavanja (sve dok se informacije pamte i uspješno dohvaćaju), naše je pamćenje tih informacija sve jače.

Razmaknuto učenje – ostavljajući prostora za namjerno zaboravljanje – može biti osobito korisno u nastavnim programima područja koja obiluju informacijama koje treba pamtiti, primjerice, u ključnim pojmovima u matematici, u jezikoslovnom nazivlju ili posebnim izrazima i izričajima u stranim jezicima.

Međutim, sve to dovodi do pitanja kako raspoređujemo učenje tijekom školske godine

Kako nam razmaknuto učenje može biti od koristi u našoj nastavi?

Tri su ključna postupka.

Kraće lekcije tijekom duljega razdoblja

Neki pojmovi dokazivo se bolje usvajaju kada učenje rasporedimo u kraće sesije tijekom duljega razdoblja.

Primjerice, kada se uči pojam izricanja vremena u matematici, dugoročno učenje može se poboljšati rastavljanjem vježbanja u manje, 10-minutne dijelove tijekom više dana i tjedana. To je neusporedivo bolje od prakse da sve intenzivno usmjerimo na nekoliko dana i zatim to ponovimo kada se učenicima u rasporedu ponovno nađe pojam vremena, možda i godinu kasnije.

Na početku nastave

Primjena razmaknutoga učenja na početku lekcije također je uspješna – ona učenicima omogućuje da se ponovno prihvate učenja koje je bilo zastupljeno u prethodnim temama ili nastavnim jedinicama, pa i prethodnim razredima.

Na primjer, mnoge škole već primjenjuju matematičke sastanke. To je idealna prigoda za razmaknute vježbe: održava se kratka 15-minutna sesija kako bi se obnovili i primjenjivali određeni dijelovi nastavnoga programa pri čemu to može poslužiti kao primjer učenja i u drugim predmetnim kurikulima.

Istraživanje pokazuje da se pamćenje poboljšava kada je učenje tijekom duljega razdoblja raspoređeno u kraće odsječke.

Kirstin MULHOLLAND

Jedna od mogućnosti leži u tome da se – svaki put kada se znanje propituje – doda manji broj pitanja koja učenicima omogućuju obnovu prethodnih znanja.

Dugoročne dobrobiti

Bez obzira na to koji pristup primjenjujete, bitno je imati na umu da se učenicima razmaknuto učenje može učiniti zahtjevnijim od konvencionalnih nastavnih pristupa. Ono je usmjereno na pamćenje prema kojemu se postavljaju određeni zahtjevi, a to pak kao posljedicu može imati ugrožavanje samopouzdanja i motivacije.

Međutim, dobrobiti dugotrajnoga učenja su jasne – pa ako smo s učenicima iskreni po pitanju onoga zašto od njih tražimo da uče na taj način – razmaknuto učenje ima potencijal donijeti bitna poboljšanja u naše učionice.

Zbog svega toga, idući put kada budete inzistirali na tome da dijete zapamti određenu informaciju, provjerite jeste li ostavili dovoljno vremena da ju najprije zaboravi.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana MostarkićKirstin Mulholland – predavačica u području obrazovanja na Sveučilištu Norhumbria  ■ TES – izvorno: The Times Educational Supplement – publikacija namijenjena obrazovnim temama, pokrenuta 1910. godine kao dodatak dnevnim novinama The Times, od 1914. izlazi kao zasebna tiskovina, a od 1997.godine dostupna i na internetu ■ izvornik: www.tes.com ■