Kolumna
Sandra VUK, majka dviju kćeri – učiteljice i druge koja ni ne želi čuti o tome da nastavi maminim stopama. Entuzijast, osoba koja uvijek uči, sve je zanima i vjeruje u današnju djecu. Da bi cijeli proces bio što lakši, učenje smatra životnom igrom, uvijek traži nove spoznaje, metode i načine poučavanja. Zaljubljenik u nove tehnologije. Zaljubljenik je i u svoj posao i radost koju dijeli kad uđe u učionicu. Profesionalac u poučavanju već 27 godina. Uvijek željna prikazati primjere prakse, poučavati i odrasle. SLUŽBENO: učiteljica u OŠ Sveta Nedelja, učiteljica savjetnica, kolumnistica, e-mentorica, edukatorica o novim tehnologijama, županijska voditeljica. Kolumnistica je Školskog portala od siječnja 2015.
DNEVNIK JEDNOG ODRASTANJA
Multifunkcionalnost ili svestranost [2. dio]
objavljeno: 13. veljače 2017.

Pisala sam i o tome kako razvijamo dječju pismenost, potičemo njihovo likovno stvaralaštvo i stvaramo mala remek-djela. Mogli ste čitati o tome kako pjevamo i plešemo te kako na suvremen način vježbamo sviranje.

■ MATEMATIKA – njoj sam dosad posvetila dosta prostora. Voljela bih da se osuvremeni pristup poučavanju matematike, ali da se temelji na usvojenosti određenog znanja i da je primjeren učeničkoj dobi. Osim četirima računskim operacijama, učitelj primarnog obrazovanja uči učenike i osnovama geometrije, mjernim jedinicama, računanju s mjernim jedinicama te pojmovima kao što su opseg, volumen i površina. To su učenicima potpuno apstraktni pojmovi ako im se ne prikažu s pomoću sadržaja koji su vezani za njihovu životnu stvarnost.

Matematiku je teško usvajati vertikalno ako se ne nauče osnove. To je kao da gradite kuću, a ne napravite temelje. Budući da ne živimo u Grimmovim bajkama, od učenika tražim automatizaciju zbrajanja i oduzimanja brojeva do 20 i tablice množenja. Mnogi se neće složiti sa mnom, ali bez osnove djeca ne mogu usvajati teže sadržaje. Možemo se igrati koliko želimo, odnosno sve sadržaje objašnjavati s pomoću igre, ali bez usvojenosti osnovnog znanja naši učenici neće dospjeti dalje od sadržaja 1. stupnja. U svim se sadržajima matematike primjenjuje čitanje s razumijevanjem (u matematici se to naziva zadatci riječima). Takvi su zadatci učenicima najteži i mnogi ih ne uspijevaju svladati. Voljela bih za jednu generaciju smisliti matematičke priče s ključem – sve ono što znam o suvremenim tehnologijama oblikovala bih u priče s razumijevanjem.

■ PRIRODA I DRUŠTVO – predmet koji se dijeli na više područja među kojima su najvažnije osnove prirodoslovlja i društvo, to jest odnosi u društvu u kojem živimo. Sadržaji PID-a opsegom se povećavaju, a u četvrtom razredu dosežu vrhunac. U četvrtom je razredu toliko sadržaja, obrađujemo čak i sadržaje predmeta petog razreda, pa katkad PID u četvrtom razredu nazivam „varivom“. Ovih su dana učenici pisali sastavak koji se temeljio na vlastitoj percepciji nastavnih predmeta. Iznenadilo me koliko je njih odabralo prirodu i društvo kao omiljen predmet. Na pitanje koji ih sadržaji zanimaju i zašto te kako bi ih opisali, većina je napisala da ih zanima istraživanje, mogućnost prezentiranja sadržaja i učenje drugih učenika o onome što su sami naučili. Budući da volim projektnu nastavu, odlučila sam na drukčiji način pristupiti sadržajima koji su im teži i omogućiti im istraživanje i prezentiranje. Postigla sam dobitnu kombinaciju.

LINK

U sadržajima ima i pogrešaka (najviše pravopisnih), ali došli smo do toga da ih učenici uočavaju, na njima uče i shvaćaju kako su one dokaz da su sami stvarali sadržaje.

LINK 2.

  TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Mnogi od nas ne mogu ostvariti sve sadržaje koje bi željeli, ali se trudimo najviše što možemo. Nerijetko su učitelji prisiljeni održavati nastavu tjelesne kulture i na školskom hodniku, u učionici ili nekoj od praznih prostorija. Bez obzira na sve te loše okolnosti, sat tjelesne i zdravstvene kulture pršti veseljem. Možda su moji četvrtaši veliki rastom, ali uživaju u igrama kao što su tačke, lanca probijanca ili između dvije vatre. Zbog svojih osobnih ograničenja ne izvodim pojedine vježbe, ali moj je razred tako organiziran da se točno zna uloga svakog djeteta u njemu. Sve možemo napraviti i izvesti. Nalikujemo na malen, dobro podmazan vlak te tako putujemo od sata do sata. Nikada ne zamjenjujem sat TZK-a nekim drugim predmetom. Potičem učenike na uključivanje u sportske aktivnosti, uspjehe slavimo zajedno i na taj ih način učim da se ustrajnost i vježbanje isplate.

LINK 3.

  SAT RAZREDNIKA

Sat razrednika održava se jednom na tjedan. To je sat koji ima točno određenu strukturu i sadržaj. Na tom satu teme najčešće obrađujemo s pomoću radionica. Učenici često moraju istraživati ili napraviti nešto u paru ili skupini. Osim o sadržajima građanskog odgoja, često razgovaramo o ocjenjivanju i kriterijima ocjenjivanja. Učenici su zadivljeni izgledom imenika i upisanim ocjenama. Vole kad im otvorim njihovu stranicu, a oni se dive ocjenama (iako ih sve znaju, ali ljepši je osjećaj gledati ih tako). Sat razrednika služi nam i za projekte, i to onaj njima najzanimljiviji dio – igru (jezičnu, matematičku, 100. dan).

LINK 4.

Većinu izrađenog materijala izlažemo i tako ga činimo dostupnim ostalima. Dio toga spremamo u učeničke mape koje ih uvijek iznenade kad ih gledaju nakon nekoliko godina.

Pitam se hoće li netko i nakon čitanja ove i prethodne kolumne reći da je posao učitelja primarnog obrazovanja jednostavan. Moramo to na takav način objasniti i roditeljima na roditeljskom sastanku. Postanemo li svjesni vrijednosti vlastita rada i budemo li branili svoja načela, cijenit će nas i drugi i neće više misliti da se učitelji s djecom samo igraju i čuvaju ih.

Zbog takva razmišljanja katkad se sva nakostriješim.

Radimo svoj posao kvalitetno i sadržajno – pjevamo, plešemo, slikamo, preskačemo, zbrajamo, pišemo, čitamo… Sve to obuhvaća posao učitelja/učiteljice.

Sandra VUK | OŠ Sveta Nedelja, 4.b | https://sites.google.com/site/4bsvetanedelja/home  | UHURN Zvono

………………

Rođena je i školovana u Zagrebu, studij za učitelje završila je na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Svih je godina (točnije 23) bila zaposlena u zagrebačkoj Osnovnoj školi Augusta Šenoe. Mentorica je na metodičkim vježbama za studente UFZG-a. Trenerica je i e-mentorica mnogim učiteljima u području korištenja IKT-a u nastavi. Sudjelovala je kao „kritički prijatelj” u izradi Nacionalnoga kurikuluma. Promovirana je u učiteljicu mentoricu.

Objavljuje stručne radove i članke, izlaže na međunarodnim i državnim stručno-znanstvenim skupovima te stalno sudjeluje u profesionalnom usavršavanju svojih kolegica i kolega u Hrvatskoj i izvan nje. Profesionalni rad nastavlja od rujna 2016. u Osnovnoj školi Sveta Nedelja, a daljnju edukaciju i usavršavanje usmjerava prema svim učiteljima koji su spremni za izazov poučavanja učenika 21. stoljeća. Kolumnistica je Školskog portala od siječnja 2015.

………..

Kolumna je utemeljena na osobnom iskustvu i gledištima kolumnista i ne mora izražavati mišljenja uredništva Školskog portala i Školske knjige.