Na početku godine volim si isplanirati osnovne ciljeve koje želim da učenici ostvare tijekom određenog razdoblja. Potaknuta godinama iskustva predmet od kojeg započinjem razradu godišnjih programa je priroda i društvo.

Možda nekome čudno, ali u te tri riječi krije se opsežan sadržaj koji mogu povezivati, korelirati, uskladiti sa sadržajima ostalih predmeta.

Nastavne teme prirode i društva u drugom razredu propisane Nastavnim planom i programom

• Škola
• Obitelj i rodbina
• Priroda
• Kultura stanovanja
• Naše mjesto
• Snalaženje u vremenu
• Dijete i zdravlje
• Zavičaj
• Učenik/ca u prometu
• Blagdani i praznici

Za izradu godišnjeg programa prirode i društva krećem od poznatih stavki: broj sati u nastavnoj godini (70), računam da svaku spomenutu nastavnu temu trebam obraditi, uvježbati, ponoviti i provjeriti, dakle najmanje četiri sata su potrebna za određenu temu, što odmah na početku znači da imam 40 sati koje moram ostvariti. Ostaje mi 30 sati, a tih 30 sati sada dodajem temama, povezujem s mogućim projektima.

Na primjer: Tema ŠKOLA je poznata iz prvog razreda, sada ju proširujemo, sada je vezana uz obaveze i pravila ponašanja učenika i samim tim odmah znam da je najpogodnija za rujan. Uz nju mogu vezati barem dvije teme građanskog odgoja i obrazovanja. Uz prava i obaveze učenika mogu također korelirati s nekim temama iz područja hrvatskog jezika i glazbene kulture. Tim povezivanjem mogu ostvariti i neki projekt kojim bih željela ostvariti ciljeve s početka ove priče.

Tako ja u kolovozu slažem i preslagujem propisane nastavne teme, a oko njih se automatizmom vezuju i drugi predmeti i do početka rujna moj godišnji plan će u globalu biti gotov.

■ Na kraju objašnjenje zašto priroda i društvo:

Većinu izvanučioničke nastave vezivat ću uz teme PID-a

Sve što učenike okružuje su zapravo izvorne teme PID-a

PID mi je neiscrpan u idejama koje mogu koristiti u drugim područjima

Priroda i društvo je niz različitih segmenata koji se kasnije dijele na nastavna područja (predmete) od petog razreda, a sada u drugom učenici tek trebaju spoznati i naučiti (upoznati) neke od njih (elemente geografije ili elemente tehničke kulture)

Sadržaje možemo učiti iz izvorne stvarnosti i to je jedno veliko bogatstvo u učeničkom doživljaju sebe u svijetu u kojem živi.

Mom „grubo“ napisanom godišnjem programu trebat će dodati i onaj fini dio: ključne pojmove, ciljeve, zadatke i sadržaje pojedinih nastavnih tema, korelacije (tematske i strukturne)…, ali to ostavljam za prve dane rujna, kad ću svoj predviđeni plan prezentirati Razrednom vijeću 2.b pa ćemo se zajedno nastaviti usuglašavati u pojedinim dijelovima.

Ovih dana piše se o autonomiji učitelja. Kao što je vidljivo iz napisanog, svaki učitelj ima slobodu odabrati i programirati nastavne teme zadane NIPP-om, odabrati metode i načine poučavanja kojima će dovesti do ostvarivanja predviđenih ključnih pojmova.

Ovo je moj način rada, a svaki prosvjetni djelatnik može samostalno odabrati njemu najlakši način programiranja sadržaja.

…………

Sandra VUK

OŠ Augusta Šenoe, Zagreb

UHURN Zvono

…………

Pročitajte i prošlu kolumnu: Stvaranje razrednog kurikuluma