Učiteljski je poziv iznimno odgovoran i emocionalno zahtjevan. Često doživljavanje negativnih osjećaja u svakodnevnom radu u odnosu s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima te emocionalna iscrpljenost zbog izgaranja na poslu može nepovoljno utjecati na mentalno zdravlje učitelja,^[1] a posredno i na postignuća učenika.

Zbog svega toga već se godinama zamjećuje smanjivanje zanimanja za bavljenje učiteljskim poslom, osobito kad je riječ o matematici. Naše škole sve teže nalaze učitelje matematike. Čak se i učitelji nastavničkih smjerova sve teže odlučuju za rad u školi. 

U ovom empirijskom istraživanju ispitani su izvori stresa među učiteljima matematike (težak razred, pritisak roditelja, neuljudno ili drsko ponašanje učenika, previše posla, odgovornost za učenike i njihov uspjeh, zaključivanje ocjena, veliki razredi, održavanje razredne discipline, pritisak ravnatelja i prosvjetnih službenika, mišljenje i ponašanje drugih nastavnika te usmeno ispitivanje). Istraživanje je provedeno tijekom prosinca 2022. godine na uzorku od 96 osnovnoškolskih učitelja matematike u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Dobiveni podatci pokazuju da učitelji matematike u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji mnoge od navedenih situacija doživljavaju stresnim. Desetak čestih školskih situacija izvor je stresa za više od polovice učitelja. Prema podatcima najveći su izvori stresa težak/problematičan razred (88 %), pritisak roditelja (81 %) i neuljudno i drsko ponašanje učenika (74 %). Više od dvije trećine učitelja previše je opterećeno poslom (71 %).

Da je odgovornost za učenike i njihov uspjeh velik uzrok stresa, slaže se ili potpuno slaže 71 % učitelja. Šesti izvor stresa jest zaključivanje ocjena (65 %). Rad u velikim razredima 60 % ispitanika doživljava stresnim. Otprilike svaki drugi ispitanik (55 %) održavanje razredne discipline doživljava kao stres. Iako su postotci ostalih izvora stresa manji od navedenih, svojim vrijednostima ne odmiču daleko od njih (grafikon 1).  U istraživanju se ne uočava povezanost godina radnog staža i dobi s doživljavanjem stresa.

IZVORI STRESA

Rezultati tog istraživanja pokazuju potrebu za organiziranim sustavom podrške na području mentalnog zdravlja, prije svega jačanjem emocionalne otpornosti u stresnim situacijama i podrškom. Poznata je povezanost uvjeta rada u školi, zadovoljstva učitelja poslom i izgaranja na poslu s doživljajem stresa.

S obzirom na to da je manjak učitelja matematike ne samo hrvatski nego i međunarodni problem, zadovoljstvo poslom, količina stresa na poslu te izgaranje u radu zaslužuju veću pozornost prosvjetnih vlasti. Ako ne zbog samih učitelja, onda zbog toga što opušteniji i rasterećeniji učitelji bolje poučavaju učenike. 

■  Napisale:  Daria STEJSKAL, OŠ Frana Galovića, Zagreb | Renata RUIĆ FUNČIĆ, Gimnazija Franje Petrića, Zadar ■

LITERATURA

[1] Macuka, I., Burić, I. i Slišković, A. 2017. Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja. Psihologijske teme, 26 (2), 355-375. https://doi.org/10.31820/pt.26.2.5

* Riječ učitelj upotrebljava se jednako za učiteljice i učitelje.