Hrvatski jezik je predmet čije nastavne sadržaje učenici usvajaju svaki nastavni dan. Iznimno je važno omogućiti učenicima raznolike aktivnosti kako bismo izbjegli jednoličnost nastavnoga procesa i demotivaciju u usvajanju nastavnih sadržaja.

Danas ćemo detaljnije opisati i prikazati primjere aktivnosti iz Hrvatskoga jezika u 1. i 2. razredu.

S namjerom da učenicima na nastavi bude zanimljivo, u svom sam razrednom odjelu osmislila i provela sljedeće aktivnosti :

♦  jezične mozgalice

♦  đaci superjunaci – izrada personalizirane razredne priče

♦  kreativni zadaci vezani uz djela za cjelovito čitanje

♦  istraživanje dječjih časopisa (rad u skupini)

♦  smiješne (šaljive) rečenice

♦  šaljivi diktati.

1.] JEZIČNE MOZGALICE

Kako bi moji učenici što bolje svladali jezične sadržaje, često sam se koristila jezičnim mozgalicama. Jedan je od primjera bila igra koju smo u razredu nazvali Slovo na slovo.

Tijekom ove aktivnosti učenici su vrteći čudnovato kolo otkrivali pojedino slovo (isti su postupak ponekad radili izvlačeći papirić na kojem je napisano slovo). Zadatak je osmišljen tako da su učenici u zadanom vremenu (od jedne do tri minute) trebali napisati što više imenica koje započinju, završavaju ili sadrže navedeno slovo.

Učenici su radili u skupinama ili parovima. Kako bi im bilo što zanimljivije, zadatak je osmišljen kao svojevrsno natjecanje.

Moji su školarci uživali istovremeno ponavljajući nastavne sadržaje imenica predviđene kurikulom nastavnoga predmeta.

Tijekom usvajanja glasovne analize i sinteze u 1. razredu osmislila sam aktivnost tijekom koje učenici trebaju prepoznati ono što se nalazi na fotografiji, imenovati i odrediti pojedini glas u nazivu životinje, vozila…

S obzirom na to da aktivnost nije bila predviđena kao natjecateljska, učenici su u ovoj aktivnosti najčešće sudjelovali pojedinačno (kadikad u paru ili skupini).

2.] ĐACI SUPERJUNACI – Stvaranje personalizirane razredne priče

Djeca iznimno vole priče. Mojim su učenicima posebno drage priče u kojima su oni glavni junaci.

Potaknuta tim, izradila sam personaliziranu razrednu priču kako bih motivirala učenike za čitanje i razvijala im čitalačke i jezične vještine: odgovori na  postavljena pitanja o tekstu (čitanje s razumijevanjem).

Na mrežnim sam stranicama pronašla obrazac teksta autorice Saše VERONEK GERMADNIK koja je priredila gotovu priču o junacima koji spašavaju Zagreb, a na predviđena je mjesta moguće umetnuti imena učenika u razredu. Ta je priča u našem razredu bila polazna točka, odnosno prvi tekst kojim sam zainteresirala učenike za aktivnosti.

Moji su školarci nakon toga u skupinama nastavljali priču, rješavali zadatke vezane za priču i osmišljavali svoje supermoći te nove likove koji će se u priči pojaviti.

Nakon ciljano provedenih aktivnosti nastala je naša digitalna knjiga Đaci superjunaci.

Ovim sam aktivnostima motivirala učenike da pročitaju tekst, ali i da se potrude odgovarajući na postavljena pitanja. Radeći iste aktivnosti na određenim tekstovima iz udžbenika, bilo je znatno izazovnije.

3.] KREATIVNI ZADATCI vezani uz djela za cjelovito čitanje

Trudim se posvetiti vrijeme osmišljavajući zadatke za predviđena djela za cjelovito čitanje.  

U izradi zadataka redovito kombiniram već očekivana pitanja za dnevnik čitanja te kreativne zadatke u kojima moji školarci zaista uživaju.

Trudim se osmisliti zadatke kojima bih potakla njihovu maštu ne izostavljajući pritom zadatke koji su vezani za razumijevanje pročitanog djela.

Osmišljavanje mape za bijeg Trnoružice iz dvorca od zle čarobnice, jedan je od primjera kreativnih zadataka. Učenici su osmislili lokacije koje je Trnoružica prošla dok nije stigla na sigurno mjesto.

Izazovan i kreativan zadatak bila je i izrada izgleda Grge Čvarka u digitalnom alatu na temelju opisa u tekstu.

Đaci su imali mogućnost i nacrtati isti književni lik.    

Kreativni zadatci, u kojima su učenici najviše uživali, bili su vezani za djela Tri praščića i Ružno pače.

U djelu su TRI PRAŠČIĆA trebali preuzeti ulogu frizera i osmisliti praščićima moderne frizure koji su posjetili frizerski salon u sklopu trgovačkog centra u neposrednoj blizini svoje škole (frizerski salon u Avenue Mallu).

Za djelo su RUŽNO PAČE osmislili svog pačića kao sportaša koji se iskazao u nekom sportu, nacrtali njegov dres, ali i pojasnili zašto je poseban i uspješan.

poveznicu i fotografiju primjera zadataka za dnevnik čitanja Grga Čvarak i fotografije Ružno pače, Tri praščića, Trnoružica.

4.] ISTRAŽIVANJE DJEČJIH ČASOPISA

Iako moji đaci znaju štošta o dječjim časopisima, nerijetko se događa da nisu posve upućeni u sadržaje časopisa. Najčešće brzinski prelistaju stranice, zadrže se na pokojem stripu ili određenoj fotografiji – i tu njihova pažnja završava.

Kako bih učenike potakla na detaljnije istraživanje sadržaja u dječjim časopisima i cjelovito čitanje tekstova, provela sam istraživanje o časopisima.

Svaka je skupina dobila primjerak časopisa i ciljano osmišljene zadatke koje sam objedinila u prezentaciji pa smo ih zajedno analizirali.

Učenici su odgovore pisali u svoje bilježnice pazeći na točnost i urednost.

Svi su učenici u skupinama imali podijeljene uloge. U skupnom je radu bitno raspodijeliti poslove kako bi svatko pridonio zajedničkom ishodu.  

Tako su moji đaci otkrili čudesni svijet časopisa te dječju enigmatiku. Uživali su rješavajući postavljene zadatke želeći nastaviti raditi i nakon nastavnoga sata.

To mi je bio jasan pokazatelj da je provedena aktivnost bila uspješna, a ishodi sata ostvareni.

NAPOMENA: Za ovakvu je analizu nužno osigurati iste časopise za sve skupine (npr. sve skupine dobivaju časopis Radost ili Smib).

Primjeri su podjele ULOGA u skupnom radu:

• čitač/čitači – osobe koje pronalaze informacije u tekstu
• zapisivači – uloga svih učenika u skupini (zapisuju odabrane informacije)
• lektori – učenici koji provjeravaju jesu li svi članovi skupine zapisali sadržaj poštujući pravopisnu i slovničku normu
• prezenteri  – učenici koji predstavljaju rad svoje skupine ostalim učenicima u razredu.

Primjeri su ZADATAKA rada u skupini:

• Pronađite datum izdanja časopisa na naslovnici. Također, zapišite naziv životinje koja se na njoj nalazi.
• Pronađite jedan primjer stripa u časopisu, pročitajte ga i zapišite o stripu sljedeće informacije: naslov + likove + temu.

• Potražite članak o nekoj životinji i izdvojite četiri zanimljivosti o njoj. Zajedno se dogovorite što ćete zapisati u bilježnicu.
• Pokušajte pronaći dječju enigmatiku u časopisu (zagonetke, križaljke, osmosmjerke, sudoku) i zajedno riješite jedan primjer (u časopisu).
• Provjerite točnost i urednost napisanih odgovora u bilježnicama.
• Pročitajte svoje odgovore ostalim učenicima u razredu.

5.] SMIJEŠNE (šaljive) REČENICE

Šaljivim sam se rečenicama često koristila u svom radu. Kako bi učenici u 1. razredu usvojili formalna (tiskana) slova pa kasnije u 2. razredu rukopisna (pisana) slova, osmislila sam aktivnost osmišljavanja rečenica koje zajedno pišemo na satu. Ponekad bismo se koristili i različitim digitalnim alatima poput Flippityja.

Konkretno, koristeći se ovim alatom, učenici su trebali zavrtjeti sličice na pametnoj ploči i na temelju dobivenih sličica osmisliti šaljivu (smiješnu) rečenicu.

Također, izvlačenje kartica s pojmovima (nazivi životinja, imena učenika u razredu, predmeti, hrana itd.) dobar je poticaj za osmišljavanje rečenica.

Učenici su pojedinačno osmišljavali svoje rečenice pa bi zamijenili bilježnicu s prijateljem/prijateljicom u klupi kako bi provjerili je li sve napisano u skladu s jezičnim normama. Ovakvim smo aktivnostima provodili i oblik vrednovanja kao učenja (vršnjačko vrednovanje).  

Učestalim su ponavljanjem ovakvih aktivnosti moji đaci razvijali obilježja rukopisa te usvajali pravopisnu i gramatičku normu hrvatskoga standardnog jezika. Zaključno, učenicima su ovakve metode rada zanimljive dok istovremeno razvijaju strategije i vještine oblikovanja rečenica / pisanoga teksta. 

6.] ŠALJIVI DIKTATI

Ponukana šaljivim rečenicama, s učenicima sam provodila i šaljive diktate u kojima bih iskoristila neke od njihovih osmišljenih smiješnih rečenica (uz određene preinake: promjenu pojedinih riječi ili poretka riječi).

Nakon napisanog dikatata zajedno smo provjeravali napisane rečenice.

Učenici bi se dobrovoljno javljali zapisujući rečenice na ploči i objašnjavajući  što je i zašto je u svakoj rečenici pojedina riječ napisana velikim početnim slovom.

■ Napisala:  Angelina KRČELIĆ, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave, OŠ Središće, Zagreb ■