Slonovi na temelju glasova mogu razlikovati pripadnike plemena, pa čak i spolne i dobne razlike među njima. U nedavnu istraživanju znanstvenici su emitirali snimku ljudskih glasova divljim afričkim slonovima. Životinje su se više prestrašile kad su čule glasove odraslih muškaraca iz plemena Masai.

To se pleme često sukobljava sa slonovima, pa se nameće zaključak da te životinje osluškuju ljudske glasove i izbjegavaju upravo pripadnike plemena Masai.

Znanstvenici koji su poduzimali slična istraživanja znaju da slonovi mogu osjetiti razliku u lavljoj rici, te prepoznati je li riječ o ženki ili mnogo opasnijem mužjaku. Istraživanja su pokazala i to da slonovi osjećaju strah kad osjete miris odjeće muškaraca iz plemena Masai, a istu reakciju izaziva i crvena boja njihove odjeće.

Znanstvenici su željeli saznati služe li se slonovi svojim osjetljivim sluhom ne bi li prepoznali potencijalnu opasnost. Stoga su snimili muškarce, žene i djecu iz plemena Masai kako govore na svom jeziku, a snimili su i glasove pripadnika drugih plemena.

Potom su slonovima emitirali snimljene glasove kroz zvučnik koji je bio skriven u raslinju te otkrili da slonovi reagiraju plašljivije na glasove ljudi iz plemena Masai nego na one koji pripadaju ljudima iz nekog drugog plemena. Usto, za razliku od glasova djece i žena, glasovi odraslih muškaraca iz tog plemena izazvali su žustre obrambene reakcije u slonova.

A kad su istraživači promijenili visinu i frekvenciju glasova na snimci – čime su postigli dojam da glasovi muškaraca iz plemena Masai zvuče kao ženski – slonovi su reagirali na isti način kao i kad su čuli originalnu snimku. Znanstvenici su na temelju toga zaključili da slonovi prepoznaju spol u ljudi prema posve drukčijim karakteristikama.

Ljudi su zasigurno najopasnija prijetnja slonovima. Otkrivajući načine na koje slonovi organiziraju svoj fizički i društveni život te njihove stalne prilagodbe novim prijetnjama, čovjek će učinkovitije štititi te životinje u divljini.