„Nordijska zemlja iskušava nove načine kako poučavati učenike o propagandi. Evo što ostale zemlje mogu naučiti iz njezina uspjeha“, piše u podnaslovu članka objavljena u američkim dnevnim novinama The New York Times.

Članak How Finland Is Teaching a Generation to Spot Misinformation objavljen je na portalu dnevnih novina The New York Timesa.

Tipična nastava koju Saara Martikka, profesorica iz finskoga grada Hämeenlinne, organizira za svoje učenike, izgleda ovako: Svojim osmašima predoči nove članke. Zatim zajedno raspravljaju: Koja je svrha članka? Kako je i kada napisan? Koje su autorove središnje tvrdnje?

„Samo zato što je nešto privlačno ili lijepo ne znači da je i istinito ili valjano“, izjavila je. Na satu održanome prošloga mjeseca svojim je učenicima prikazala tri videa s TikToka i zatim su razgovarali o snimateljevoj motivaciji i dojmovima koje su videozapisi kod njih izazvali.

Njezin cilj, kao i mnogih učitelja diljem Finske, jest pomoći učenicima naučiti prepoznavati lažne informacije.

Otpornost na lažne informacije

Od 41 europske zemlje, Finska je peti put uzastopce na prvome mjestu u otpornosti na dezinformacije prema istraživanju koje je u listopadu 2022. u Sofiji u Bugarskoj objavio Institut Otvoreno društvo. Službeni izvori kažu da uspjeh Finske nije samo rezultat snažnoga obrazovnoga sustava, koji je jedan od najboljih u svijetu, već i usklađenih napora u poučavanju učenika o lažnim vijestima. Medijska pismenost ključan je dio nacionalnoga nastavnoga programa već od predškole.

„Bez obzira na to što učitelj poučava – tjelesnu i zdravstvenu kuturu, matematiku ili jezik – morate razmisliti: Da vidimo, kako ću te sastavnice uključiti u svoj rad s djecom i mladim ljudima?“ rekao je Leo Pekkala, ravnatelj Finskoga nacionalnoga audiovizualnoga instituta koji je nadležan za obrazovanje o medijima.

Prema istome istraživanju, europske zemlje koje su nakon Finske zauzele najviša mjesta na ljestvici otpornosti na dezinformacije jesu Norveška, Danska, Estonija, Irska i Švedska. Zemlje najpodložnije dezinformacijama jesu Gruzija, Sjeverna Makedonija, Kosovo, Bosna i Hercegovina te Albanija. Rezultati istraživanja temelje se na uvidima u slobodu medija, razini povjerenja u društvu te postignućima u čitanju, prirodnim znanostima i matematici.

Prednosti Finske u borbi protiv dezinformacija

Sjedinjene Američke Države nisu obuhvaćene tim istraživanjem, no druge ankete pokazuju da su od 2016. godine dezinformacije i lažne vijesti sve zastupljenije te da je povjerenje Amerikanaca blizu rekordno niske razine.  Istraživanje objavljeno u listopadu 2022. koje je provela organizacija Gallup pokazuje da samo 34 % Amerikanaca vjeruje sredstvima javnoga priopćavanja da izvješćuju potpuno, točno i nepristrano, što je tek nešto više od najnižega broja koji je ta organizacija zabilježila 2016. godine. U Finskoj 76 % Finaca tiskane i digitalne novine smatra pouzdanima prema istraživanju u kolovozu 2022., koje je provela tvrtka za istraživanje tržišta IRO Research.

U borbi protiv dezinformacija Finska ima brojne prednosti. Njezin je sustav javnoga obrazovanja među najboljima na svijetu. Studij je besplatan. Postoji veliko povjerenje u vladu i jedna je od pandemijom najmanje zahvaćenih europskih zemalja. Učitelji su iznimno poštovani u finskome društvu.

Povrh toga, finskim jezikom govori oko 5,4 milijuna ljudi. Članci s lažnim informacijama koje su napisali govornici kojima finski nije materinski jezik katkad se mogu lako prepoznati zbog gramatičkih i sintaktičkih pogrešaka, govori ravnatelj Pekkala.

Istodobno dok se od učitelja u Finskoj zahtijeva poučavanje medijske pismenosti, oni imaju veliku slobodu kako će izvoditi nastavu. Profesorica Martikka, koja predaje završnim razredima osnovne škole i početnim razredima srednje škole, opisuje kako je učenicima dodijelila zadatak da urede vlastite videozapise i fotografije kako bi spoznali  koliko je jednostavno manipulirati informacijama. Učiteljica u Helsinkiju Anna Airas opisala je kako je zajedno s učenicima u tražilicu napisala riječ „cijepljenje“ te su zatim raspravljali na koji način funkcioniraju algoritmi pretrage te zašto prvi rezultati koji se pokazuju u pretraživanjima možda nisu uvijek najpouzdaniji. Drugi učitelji također su govorili kako su proteklih mjeseci, s obzirom na rat u Ukrajini, upotrijebili ruske novinske stranice i memove kao osnovu za raspravu o učincima državne propagande.

Bez obzira na odrastanje uz društvene mreže, mladi ne prepoznaju lažne vijesti i dezinformacije

Finska, koja s Rusijom dijeli granicu dugu više od 1340 km, s obzirom na obrazovanje o medijima – svoje je nacionalne ciljeve postavila još 2013. godine te je tijekom idućih godina ubrzala kampanju poučavanja učenika na temu kako uočiti dezinformacije. Paivi Leppanen, projektni koordinator u Finskoj nacionalnoj agenciji za obrazovanje, vladinoj instituciji, rekao je da prijetnja ruskih dezinformacija područjima kakvo je i kandidatura Finske za pridruživanje Sjevernoatlanskomu savezu – „nije promijenila osnove onoga što radimo, ali nam je pokazala da je upravo sadašnje vrijeme ono za što smo se cijelo proteklo razdoblje pripremali“.

Iako su današnji tinejdžeri odrasli uz društvene mreže, to ne znači da znaju kako prepoznati manipulativne videozapise političara ili novinske članke na TikToku te se zaštiti od njih. Zapravo, istraživanje objavljeno prošle godine u časopisu British Journal of Developmental Psychology otkriva da adolesencija može biti razdoblje procvata teorija urote. Faktor koji ih potiče u tomu smjeru mogle bi biti upravo društvene mreže s obzirom na utjecaj koji imaju na mlade ljude, napisali su autori istraživanja.

Pa ipak, finska vlada kaže da su učenici među najpristupačnijim skupinama do kojih se može doprijeti. Nakon što su programi pronašli svoje mjesto među mladima, vlada se služi knjižnicama kao centrima poučavanja starijih ljudi kako bi i oni mogli prepoznati informacije na mreži kojima je namjera odvesti ih u zabludu, kaže ravnatelj Pekkala.

Slabljenje vještine čitanja s razumijevanjem

Za učitelje svih dobnih skupina, provođenje učinkovitih nastavnih lekcija može biti zahtjevno. „Mnogo je jednostavnije govoriti o književnosti, koju proučavamo već stotinama godina“, kaže Mari Uusitalo, profesorica u završnim razredima osnovne škole i u srednjoj školi u Helsinkiju.

Započinje s osnovama – poučavajući učenike razlici između onoga što vide na Instagramu i TikToku nasuprot onomu što čitaju u finskim novinama. „Oni usitinu ne mogu razumjeti lažne vijesti ili dezinformacije ili bilo što drugo ako ne razumiju odnos između društvenih mreža i novinarstva“, kaže.

Tijekom šesnaest godina rada u nastavi, profesorica Uusitalo zapaža vidljiv nazadak u vještini čitanja s razumijevanjem, a takav trend pripisuje tomu što učenici manje vremena provode s knjigama, a više uz računalne igre i gledajući videozapise. Sve lošije vještine čitanja i sve kraći raspon usmjerene pozornosti dovode do toga da su učenici sve izloženiji djelovanju lažnih vijesti ili nemaju dovoljno znanja o pojedinim temama da bi mogli prepoznati zablude ili pogrešne informacije, rekla nam je profesorica Uusitalo.

Kada su njezini učenici prošloga ljeta razgovarali o videozapisu koji je procurio u javnost i na kojem se vidi finska premijerka Sanna Marin kako pjeva i pleše na zabavi, profesorica Uusitalo raspravu je vodila tako da pozornost svojih učenika usmjeri na činjenicu da se priča u medijima zasniva na videozapisima koji kruže društvenim mrežama. Pojedini su učenici, nakon što su na TikToku i Twitteru gledali određene sugestivne videozapise, vjerovali da je predsjednica vlade Marin na toj zabavi konzumirala opojna sredstva. Sanna Marin je odbacila takve sugestije, a i test čiji su rezultati kasnije objavljeni bio je negativan.

Profesorica Uusitalo kazala je da je njezin cilj poučiti učenike metodama kojima se mogu poslužiti u razlikovanju istine i fikcije. „Ne mogu ih natjerati da razmišljaju kao ja“, rekla je. „Jedino im mogu pružiti sredstva kojima će oblikovati vlastita mišljenja.“

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ Jenny Gross – izvjestiteljica iz londonskoga ureda New York Timesa, prije pridruživanja NYT-u pisala je o britanskoj politici za novine The Wall Street Journal  ■ SAD: The New York Times – američke dnevne novine koje od osnutka 1851. godine izlaze u New Yorku u tiraži nešto manjoj od milijun primjeraka dnevno te su treće najtiražnije novine u SAD-u nakon novina The Wall Street Journal i USA Today ■ izvornik: www.nytimes ■