Prema podatcima europskog statističkog ureda Eurostata za 2014. godinu, čak 37,9 posto građana Europske unije u dobi od 30 do 34 godine završilo je tercijarno obrazovanje, odnosno ima višu ili visoku naobrazbu. Gledajući po zemljama, najviši je udio stanovništva u dobi od 30 do 34 godine sa završenim tercijarnim obrazovanjem u Litvi, čak 53,3 posto. Slijede Luksemburg s 52,7 posto, Cipar s 52,5 posto i Irska s 52,2 posto. Najlošija je situacija u Italiji, u kojoj je tercijarno obrazovanje steklo 23,9 posto stanovništva. Slijedi Rumunjska s 25 posto, Malta s 26,6 posto, Slovačka s 26,9 posto i Češka s 28,2 posto. Cilj je Strategije EU 2020. povećati broj osoba s tercijarnim obrazovanjem u dobi od 30 do 34 godine u Europskoj uniji na najmanje 40 posto.

Prema podatcima Eurostata, dvanaest zemalja članica dosad je taj cilj već ispunilo. To su Danska, Estonija, Grčka, Cipar, Letonija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Austrija, Slovenija, Finska i Švedska. Viši je postotak žena s tercijarnim obrazovanjem. U 2014. godini iznosi 42,3 posto, dok je muškaraca s tercijarnim obrazovanjem 33,6 posto.

I dok broj građana s tercijarnim obrazovanjem u EU raste, udio onih koji rano napuštaju školovanje se smanjuje. Zanimljivo, Hrvatska je tu „izletjela“ na prvo mjesto jer nam samo 2,7 posto stanovništva u dobi od 18 do 24 godine ima niže srednjoškolsko obrazovanje i nije ni u procesu obrazovanja ni u procesu obučavanja.

Gledajući sve zemlje, udio onih koji rano napuštaju školovanje smanjio se 2014. godine na 11,1 posto sa 17 posto, koliko je iznosio 2002. godine. Inače, cilj Strategije EU 2020. je da postotak onih koji rano napuštaju školovanje bude ispod 10 posto.

[ IZ DRUGIH MEDIJA | Večernji list ]