Učitelji stvaraju
PROJEKTNA NASTAVA
Naglasak je na aktivnom sudjelovanju učenika
objavljeno: 4. listopada 2021.

Projektna je nastava oblik nastave u kojem je naglasak na aktivnom sudjelovanju učenika u nastavnom procesu u svrhu usvajanja postavljenih kompetencija kako navodi Matijević (2008.). U ovom će radu biti opisane prednosti i nedostatci ovog oblika nastave te primjeri provođenja iste u razredu.

GLAVNE SU PREDNOSTI PROJEKTNE NASTAVE:

♦  aktivnost učenika

♦  veća motivacija učenika za usvajanjem nastavnih sadržaja

♦  mogućnost usvajanja predviđenih kompetencija na zanimljiv i primjeren način odnosi se na korištenje različitih digitalnih alata i materijala koji će učenike potaknuti na učenje.

Pod pojmom aktivnost učenika podrazumijeva se da učenici sami trebaju istraživati i pronalaziti određene informacije, donositi zaključke na temelju dobivenih informacija te samostalno pratiti svoj napredak u usvajanju predviđenih kompetencija (vrednovanje za učenje).

Piše: Angelina Jakopin Vuk, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave ■  OŠ Središće

NEKI SU OD NEDOSTATAKA OVOG OBLIKA NASTAVE:

♦  dodatna priprema materijala

♦  dodatna edukacija o projektnoj temi

♦  način provedbe osmišljenih aktivnosti.

Potrebno je unaprijed planirati trajanje projekte nastave kao i aktivnosti te alate i materijale pomoću kojih će učenici usvojiti postavljene kompetencije. Za sve je navedeno potrebno izdvojiti vrijeme i dodatno proučiti različitu literaturu vezanu za odabranu temu projekta.

Prilikom provođenja vlastitih projekata u razredu uvijek sam uvažavala želje učenika oko odabira teme.

Nije moguće uvijek uvažiti svaku učeničku želju, ali ih je potrebno prihvatiti kad god je to moguće. Tako učenik dobiva povratnu informaciju da ga učitelj sluša, uvažava, razumije i da mu je važno njegovo mišljenje.

Tako se i povećava učenička motivacija za učenjem.

Nakon odabira teme uslijedilo bi ispisivanje kompetencija koje želim da učenici ostvare sudjelovanjem u projektu.

Za uobličavanje istih koristila sam se revidiranom Bloomovom taksonomijom kako bih opisala što će točno učenici na kraju određene aktivnosti moći napraviti (u konačnici i na kraju cijelog projekta). U mom je slučaju odabrana tema bila Zemlje svijeta s obzirom na to da učenike mog razreda jako zanimaju prirodne i kulturne ljepote različitih zemalja. Prva zemlja, o kojoj smo detaljnije učili, bila je naša domovina Republika Hrvatska čime sam ispoštovala načelo zavičajnosti i postupnosti, a to su jedna od osnovnih načela u nastavi Prirode i društva. Nastava spomenutog predmeta bila mi je temelj za izradu i provođenje ovog projekta u razredu te sam sva znanja, koja su učenici do tada imali o svom zavičaju, htjela proširiti na prostor Republike Hrvatske. 

Učenici su se iznenadili koliko zapravo malo poznaju teritorij vlastite države te koliko je prirodnih ljepota oko njih. Osim prirodnih ljepota proučavali smo zastavu i grb te smo isti postupak ponovili za preostale zemlje.

Učenici su na kraju spoznavanja svoje domovine trebali izraditi plakat (digitalni ili fizički) o jednoj prirodnoj ljepoti Republike Hrvatske ili kratko predstaviti neku povijesnu ličnost koja je obilježila povijest njihove države (učenici su trebali preuzeti ulogu te ličnosti i govoriti o njoj u prvom licu).

Sljedeća zemlja, koju smo upoznali, bila je Albanija. S namjerom je odabrana s obzirom na to da se u našem razredu nalazio učenik koji je porijeklom iz Albanije.

Na početku su učenici u igri Otkrij sliku trebali dati odgovore na postavljena pitanja te bi im se tako korak po korak prikazivala fotografija zastave države o kojoj će učiti. Učenici su napisali na papir koje bi riječi voljeli naučiti izgovarati na albanskom jeziku te nas je tome poučio spomenuti učenik.  

Osim što nam je pomogao u izgovoru riječi, učenik je tijekom moje prezentacije o Albaniji pokazao interes da sam prepriča ponešto o svojoj zemlji te sam ga zamolila da preuzme moje mjesto i nastavi prezentirati učenicima, a ja sam, sjedeći na njegovom mjestu, bila u ulozi učenika što mu je bilo iznimno drago.  

Usvajanje zanimljivosti o Albaniji završili smo učenjem albanskog kola što je izazvalo smijeh i veselje kod učenika. Iako radim u produženom boravku, aktivnosti sam provodila u skladu s etapama nastavnog sata Prirode i društva poštujući sva metodička načela spomenutog predmeta.

U uvodnoj bi aktivnosti učenici uvijek trebali otkriti o kojoj se zemlji radi (putem digitalnih anagrama, spajanja parova riječi, spajanjem pitanja i odgovora na papiru tako da međusobno traže svog para itd.).

U glavnom dijelu sata (koji se odnosi na spoznavanje nastavnog sadržaja i uvježbavanje istog) učenici bi pogledali kratak edukativan film ili poslušali dijelove pripremljene prezentacije, a u završnoj bismo etapi sata izrađivali određeni uradak (plakat, pojmovnik) i proveli samovrednovanje ili vršnjačko vrednovanje u skupinama.

Učenicima je najdraže bilo igrati različite kvizove u kojima bi, osim na pametnoj ploči, svoje odgovore bilježili i u bilježnicu iz boravka čime se stvara pregled rada u boravku, a to  je iznimno važno. Predviđeno je trajanje projekta bilo tjedan dana, no projekt je u konačnici trajao dva tjedna jer su učenici bili vrlo zainteresirani za navedenu tematiku.

 Drugi razredni projekt, kojim smo se bavili u produženom boravku, bio je Đaci superjunaci koji je nastao na temelju tekstova S. Germadnik. Najprije sam preuredila postojeći primjer teksta prema imenima učenika u razredu, a  kasnije su učenici samostalno osmišljavali svoje tekstove uz pomoć zadanih riječi koje su otkrivali u igrama – Okviri u alatu Wordwall ili Randomizer u alatu Flippity.

Iz spomenutih smo tekstova izradili slikovnicu u alatu Bookcreator te snimili film Strašna navijačica (učenici su osmislili naziv filma) koji je dostupan na razrednim stranicama našeg razreda u produženom boravku. Osim pisanja tekstova u ovom su se projektu učenici okušali u glumi, izradi kostima, planu snimanja te osmišljavanju scenarija.

Oba su projekta kod učenika izazvala još veću želju za učenjem i istraživanjem što mi je dodatan pokazatelj da su provedbe projekata bile uspješne.

Naposljetku, projektna je nastava iznimno zanimljiv i potreban oblik poučavanja u svakodnevnom odgojno-obrazovnom procesu, no treba ga izmjenjivati i s ostalim oblicima poučavanja kako ne bi došlo do zasićenosti i monotonosti.

U planiranju je projektne nastave uvijek potrebno krenuti od kompetencija koje učenici trebaju usvojiti određenim projektom, a tek nakon toga osmišljavati aktivnosti i materijale kojima će se to postići. Neke su od kompetencija koje su moji učenici postigli u prvom projektu: identificirati zastavu i grb pojedine zemlje, navesti primjere prirodnih i kulturnih posebnosti određene zemlje, usporediti različitosti između pojedine svjetske zemlje i vlastite države, osmisliti reklamu za prirodne ljepote vlastite zemlje itd.

Važno je napomenuti kako u cjelokupnoj organizaciji i provedbi projekta uvijek trebamo osluškivati potrebe i želje učenika kako bismo osigurali uspješno provođenje istog, ali i stvoriti ugodno razredno ozračje koje je neophodan uvjet za uspješan rad.