
Rezultati istraživanja govorno-jezičnog razvoja u djece potvrdili su utjecaj okoline na obogaćivanje dječjeg rječnika u svakidašnjim situacijama i u interakciji djece s okolinom. Obogaćivanje dječjeg rječnika ovisi o broju riječi koje dijete svakodnevno čuje, ali i o načinu interakcije, komunikacije i igre s djetetom jer riječi koje ono pritom čuje postaju dijelom njegova vokabulara.
U vezi s tim treba istaknuti nekoliko zanimljivosti vezanih uz razvoj dječjeg rječnika.
■ Uopćeno govoreći, rječnik se sastoji od riječi koje razumijemo (receptivni rječnik) i riječi koje upotrebljavamo (ekspresivni rječnik). Količina receptivnog rječnika uvijek je veća od količine ekspresivnog rječnika.
■ Učenje riječi u djeteta počinje mjesecima prije prve izgovorene riječi, ali se kao početak razvoja aktivnog služenja riječima smatra upravo izgovor prve riječi koji se u većine djece javlja oko prve godine života.
■ U razdoblju između 12. i 18. mjeseca života dječji se vokabular sporo razvija. U tom razdoblju djeca u prosjeku usvajaju otprilike devet riječi mjesečno.
■ U dobi od otprilike 18 mjeseci rječnik većine djece sadržava 50-ak riječi i tada nastupa leksički brzac, to jest ubrzano usvajanje novih riječi.
■ Prema procjenama dijete u dobi od šest godina poznaje otprilike 10 000 riječi.
Kada je riječ o dječjem rječniku, posebno je važno istaknuti, kako za roditelje tako i za nas učitelje razredne nastave, to da:
■ djeca koja imaju razvijeniji rječnik lakše svladavaju vještine čitanja i pisanja
■ bogatstvo rječnika izravno je povezano sa školskim uspjehom (istraživanja su pokazala da djeca koja poznaju i koriste se velikim brojem riječi postižu bolji školski uspjeh)
■ djeca usvajaju riječi spontano, u svakidašnjoj konverzaciji s okolinom te zahvaljujući slikovnicama, knjigama, pričama…
No posljednjih godina svjedočimo teškoćama u komunikaciji naših učenika, kako u pisanom tako i u usmenom izražavanju. Već u prvom razredu u neke se djece mogu uočiti razne teškoće.
✿ Pozornost im je kratkoročna.
✿ Teško im je usredotočiti se na zadanu temu ili zadatak.
✿ Koncentracija im je sve slabija.
✿ Imaju sve manje strpljenja da slušaju jedni druge.
✿ Grafomotorika im je vrlo loša.
✿ Rječnik im je siromašan.
✿ Odgovori su im kratki (najčešće da ili ne).
Digitalizacija, pandemija, nastava na daljinu, potresi… Sve je to na svoj način uzelo i uzima danak. Želimo li pomoći djeci, mi učitelji moramo preuzeti odgovornost.
A.] GLAVNI DIO
Aktivnost koju redovito u nastavi hrvatskog jezika provodimo obrađujući nove književne tekstove jest traženje i izdvajanje novih i učenicima manje poznatih riječi. U Kurikulumu nastavnog predmeta Hrvatski jezik ta je aktivnost dobila još veće značenje.
Naime, još se veća pozornost nego dosad posvećuje obogaćivanju rječnika učenika, a to počinje već u prvom razredu.
Prema ishodima koji se odnose na obogaćivanje rječnika uočava se razina rasta aktivnosti kojima bi učenici trebali ostvariti zadane ishode: od razine traženja i uočavanja nepoznatih riječi do razine samostalnog traženja tih riječi u rječniku hrvatskog jezika te njihove primjene u kontekstu što se lako može zaključiti iz izdvojenih ishoda od 1. do 4. razreda.
OŠ HJ A.1.5.
Učenik upotrebljava riječi, sintagme i rečenice u točnom značenju u uobičajenim komunikacijskim situacijama.
♦ traži objašnjenje za značenje riječi koje ne razumije
♦ objašnjava vlastitim riječima značenje nepoznatih riječi nakon vođenog razgovora
♦ traži nepoznate riječi u dječjem rječniku poznavajući abecedni redoslijed riječi i čita s razumijevanjem objašnjenje značenja riječi
OŠ HJ A.2.5.
Učenik upotrebljava i objašnjava riječi, sintagme i rečenice u skladu s komunikacijskom situacijom.
♦ usvaja nove riječi i razumije značenje naučenih riječi
♦ objašnjava značenje određene riječi s obzirom na komunikacijsku situaciju
♦ izabire odgovarajuće riječi i upotrebljava ih u oblikovanju sintagmi i rečenica
♦ traži objašnjenje nepoznatih riječi u dječjem rječniku i koristi se njima kao dijelom
aktivnog rječnika
OŠ HJ A.3.3.
Učenik čita tekst i pronalazi važne podatke u tekstu.
♦ prepoznaje nepoznate riječi i pronalazi njihovo značenje na temelju
sadržaja teksta i u rječniku
OŠ HJ A.4.3.
Učenik čita tekst i prepričava sadržaj teksta služeći se bilješkama.
♦ objašnjava nepoznate riječi na temelju vođenog razgovora,
zaključivanja na temelju konteksta, s pomoću rječnika nakon čitanja teksta
B.] GLAVNI DIO – RIJEČ I IZRAZ DANA
U udžbeničkom kompletu SVIJET RIJEČI 1 – 4 velika je pozornost posvećena upravo uočavanju novih i nepoznatih riječi i izraza u književnim tekstovima, traženju njihova značenja s pomoću rječnika, primjeni riječi i izraza dana u rečenici. Ispod svakog je književnog teksta, kao i inače u udžbenicima hrvatskog jezika, izdvojena jedna ili više nepoznatih riječi s objašnjenjem njihova značenja.
U udžbeničkom kompletu SVIJET RIJEČI novo je to što je uz gotovo svaki književni tekst uvrštena rubrika RIJEČ DANA ili IZRAZ DANA.
U ovoj je rubrici izdvojena riječ ili izraz dana za koje je moguće da ih je dijete čulo i rabi ih u svakidašnjem govoru, ali najvjerojatnije ne zna svojim riječima oblikovati njihovo značenje.
U tome im pomažu učitelji navodeći ih da dođu do objašnjenja ili pak, objašnjenje potraže u rječniku. Nakon toga učenici u rečenici primjenjuju riječ ili izraz dana.
Osim ove osnovne primjene rubrike, učenici će uz neke riječi ili izraze dana:
♦ provjeriti kojoj vrsti riječi pripadaju
♦ tražiti riječi suprotnog značenja
♦ odigrati igru riječima
♦ povezati je s vlastitim iskustvom
♦ crtati značenje riječi ili izraza dana
♦ provesti samovrednovanje itd.

U sljedećem prilogu učenici pišu riječi koje imaju zajednički dio – riječ dom.

U ovom prilogu učenici povezuju izraz dana s vlastitim iskustvom.

Osim udžbenika iz dva dijela, udžbenički komplet SVIJET RIJEČI 1 – 4 obuhvaća i Zadatke za vrednovanje te Nastavne listiće.
U jednom je i listić s dvije riječi dana: zahvalan i sebično.
Učenicima je ponuđeno značenje tih dviju riječi koje oni potom primjenjuju u nekoliko zanimljivih i kreativnih zadataka.
Uz provedenu aktivnost RIJEČ ili IZRAZ DANA učenici mogu provesti samovrednovanje.

ili

■ Pišu: Terezija Zokić učiteljica, mentorica i Benita Vladušić učiteljica i mentorica ■ OŠ Bijaći Kaštel-Novi ■ Terezija ZOKIĆ je autorica je udžbeničkih kompleta iz hrvatskog jezika: Tajna slova 1 – 4, Slovo po slovo 1 – 4 te Svijet riječi 1 – 4 u izdanju Školske knjige. Održala je niz stručnih predavanja i radionica u županijskim stručnim vijećima s temama iz hrvatskog jezika i likovne kulture te međupredmetne teme GOO. Dobitnica je nagrade za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike za školsku godinu 2018./2019. ■ Benita VLADUŠIĆ je autorica udžbenika iz hrvatskog jezika od prvog do četvrtog razreda Slovo po slovo i najnovije serije udžbenika Svijet riječi u izdanju Školske knjige. Održala je niz stručnih radionica i predavanja u županijskim stručnim vijećima i na stručnim skupovima. Dobitnica je nagrade za najuspješnije odgojno-obrazovne radnike za školsku godinu 2018./2019. ■