„U vremenima prečicâ i trenutačnih zadovoljstava, učenici su naviknuti smjesta doći do informacija i odgovorâ, i tomu su skloni znatno više negoli upustiti se u uznemirujuće i preprekama bremenito rješavanje problema.“

Članak Teaching Collaborative Problem Solving With Brain Juicing objavljen je na mrežnim stranicama Trevor Muir 13. studenoga 2024.

Kreativnost je poput vodena toka koji prolazi livadom omogućujući život cvijeću, biljkama i životinjama, rasprostirući se dolinom. Međutim taj potok deblima i granjem katkad zakrče dabrovi uzrokujući patnju biljaka i životinja. Dobro, možda je takva usporedba pomalo morbidna, no kreativnost se uistinu kreće i teče, a može biti i narušena te se može steći dojam da nema tê snage volje koja je sposobna raščistiti nanose na kreativnoj struji. Kada se pojave „protukreativni dabrovi“, ključno je pronaći način kako srušiti blokadu i otvoriti branu.

Volim kada učenicima dodjeljujemo stvarne, smislene zadatke. Tada se događaju najsnažnija  učenja i uključivanja. No, neizbježno, učenici katkad zapnu, kao što u kreativnosti zapinju i mnogi od nas. Dohvate ih protukreativni dabrovi. Stvaralačka nastojanja ispunjena su izazovima, ali i vrijednostima. U ovim vremenima prečicâ i trenutačnih zadovoljstava, učenici su naviknuti smjesta doći do informacija i odgovorâ, i tomu su skloni znatno više negoli upustiti se u uznemirujuće i preprekama bremenito rješavanje problema. Kao poučavatelji, moramo ih poučiti kako se nositi s tim.

POUČAVANJE SURADNIČKOGA RJEŠAVANJA PROBLEMA

Jedan od najboljih načina kako se pomaknuti s mjesta jest suradnja: razmjena ideja, izvora i  sredstava s ciljem rješavanja problema. U svrhu pokretanja s mjesta na kojem smo zapeli, na nastavi koju vodim redovito primjenjujemo metodu koju nazivam „cijeđenje umnoga soka“.

Mentalno cjedilo [u hrvatskom ne postoji čvrsto ustaljen naziv pa ćemo se poslužiti pojedinim inačicama u prijevodima toga pojma, nap. prir.] oblik je oluje ideja, a podrazumijeva uključenost veće skupine učenika ili osoba pred kojima je problem koji treba riješiti i koji, sjedeći u krugu, pomažu jedni drugima. Razgovor vodi učitelj, osobito početkom školske godine, kada je takav princip rada još uvijek nov, a učenici „cijede“ svoje umove nastojeći doći do ideje koja bi mogla pomoći i drugim učenicima u razredu. Takav se princip rada temelji na misli da su dvije glave pametnije od jedne.

• 

• 

Došao sam do spoznaje da je mentalno tiješnjenje najučinkovitije kada se temelji na jasnu i prepoznatljivu postupku. Poučavanjem suradničke oluje ideja na temelju zadanoga obrasca učenici usvajaju ključne sastavnice koje ih vode do uspjeha, a cilj je da im jednoga dana, dok međusobno surađuju, obrazac više ne bude potreban. Kao i u svim ostalim slučajevima, obrazac je potreban do trenutka kada postaje praksom.

Evo kako izgleda protokol dok mentalni tijesak ustaljujemo kao nastavnu praksu:

♦  Utvrdite cilj

Počnite tako da jasno odredite i imenujete svrhu oluje ideja. Možda je učenicima potreban izazovan početak uvodnoga dijela pisanoga sastavka ili dizajniraju mrežne stranice te žele čuti dojmove i razmišljanja o bojama koje su izabrali. Bez obzira na to kojim se problemom  moraju pozabaviti, ključno je da im je jasno što je cilj rasprave i na što će usmjeriti pozornost. Pitanje ili problem kojim se bave poželjno je zabilježiti na ploči tako da ga svi koji sudjeluju u umnom tijesku u bilo kojem trenutku razgovora mogu pročitati.

♦  Dodijelite jasno određene uloge

Iako kao učitelji ne morate nužno podijeliti uloge, podjela uloga osigurava uključenost svih učenika, kako bi se svatko osjetio sudionikom rješavanja zadatka. Imati ulogu znači biti uključen u točno određen dio rješavanja zadatka, što znači da svatko može doprinijeti ishodu, pa i oni koji se inače ne bi usudili samoinicijativno uključiti i govoriti tijekom rasprave. Određivanje i dodjeljivanje uloga osigurava da se oluja ideja uistinu i dogodi. Primjerice, osoba zadužena za vođenje razgovora osigurava da se rasprava ne udalji od teme. Osoba koja mjeri vrijeme spriječit će probijanje zadanih rokova. Možete nekomu dodijeliti i ulogu đavoljeg odvjetnika što znači da će na konstruktivan način propitivati ponuđena rješenja i tako produbljivati raspravu. Može se zadužiti i zapisničar koji bilježi o čemu se govori te na koncu rasprave nudi sažetak.

♦  Odredite vremenske dionice

Odredite vrijeme za predstavljanje pitanja ili problema kojim će se učenici baviti. Dovoljna je minuta. Zatim odredite koliko vremena učenici imaju na raspolaganju za oluju ideja. Organizirajući vrijeme u dionice, učenici dobivaju osjećaj žurnosti koji im pomaže usredotočiti se na zadatak i ne odugovlačiti. Također, vremenska ograničenost sprječava uzurpaciju i monopolizaciju razgovora te potiče na uključivanje svih učenika kako bi rasprava bila bogatija i uspješnija.

Postavljanje roka potiče i brzo, usredotočeno razmišljanje koje može uroditi svježim idejama, ali i spriječiti pretjerano sitničarenje ili razvodnjavanje. Kada učenici imaju vremenski okvir, nemaju drugog izbora no odraziti se i dati svoj doprinos raspravi.

♦  Poučavajte plodno i zdravo izražavanje

Korisna rasprava uključuje zdrav jezik. Umjesto izraza „Trebao bi ovo napraviti“ ili „Ne sviđa mi se ta ideja“, upotrijebite one kojima ćete učenike poučavati izražavanju koje će biti ugodno i odgovorno. Na primjer, „Bi li ovako bilo bolje“ ili „Upotrijebio bih ovu boju jer…“. Uporabom upitnoga „bi li“ umjesto savjetodavnoga ili i naredbodavnoga „trebao bi“ izražava se poniznost, svijest da nemamo sve odgovore, već nudimo vlastita rješenja, prijedloge, koji mogu i ne moraju biti od pomoći. Kada veći broj osoba traži rješenje, ne može svaki prijedlog biti i prihvaćen, no prijedlozi koji su ponuđeni bez nametanja, s poniznošću, iz svijesti da je to jedno od mogućih rješenja, bit će uvijek rado saslušani, a moguće i prihvaćeni.

♦  Potičite male korake

Bitnu sastavnicu vještine rješavanja problema čini izdržljivost u trenutcima zasićenja koje se javlja kao sastavni dio stvaralačkoga čina. Razmjena ideja podrazumijeva napor te je stoga bitno da je učenicima u svakome trenutku jasno kako njihov zadatak nije riješiti cjelokupan problem u jednom razgovoru.

Kreativnosti je potrebno vrijeme. Ohrabrujte učenike da im cilj tijekom razmjene ideja bude pokretanje s mjesta, da je i jedan korak naprijed dovoljan. U jednom razgovoru dovoljno je težiti makar jednoj novoj ideji koja će unaprijediti njihov rad umjesto da budu obuzeti mišlju kako jednim razgovorom moraju riješiti cjelokupan problem.

♦  Promišljanja i osvrti

U završnome dijelu učenicima omogućite dijeljenje uvida do kojih su tijekom rasprave došli i ideja koje su im se javile. Tako osnažujete dobrobit koja proizlazi iz suradničkih oblika rada te učenicima pomažete u prepoznavanju obrazaca suradničke nastave. Cilj je protokola njegovo ustaljivanje u nastavnome procesu na način da postane stalan i nevidljiv. Kada učenici spoznaju snagu suradničkoga rješavanja problema, počet će ga primjenjivati i izvan organizirane mentalne preše. Vrijeme predviđeno za promišljanje i dijeljenje uvida omogućuje uočavanje vrijednosti takvih oblika rada.

• 

• 

KREATIVNO RJEŠAVANJE PROBLEMA NADILAZI UČIONICU I NASTAVU

Mentalni tijesak ne znači samo pružanje alata učenicima kako riješiti problem na nastavi, već ih poučava životnoj vještini: oslanjanju na pomoć drugih. Često se najbolje ideje rađaju u zajednici.

Tomu sam učestalo svjedočio na našim učiteljskim okupljanjima kada smo pojedine nastavne jedinice, projekte ili nastavne sate najuspješnije obradili i do najboljih ideja dolazili stavljajući  glave na kup. Najbolji projekti koje sam vodio i nastavna iskustva koja sam doživio nisu bili isključivo moji; rođeni su u suradništvu s ljudima s kojima sam dijelio interese.

Kada u učionici gradite suradničko ozračje i omogućujete učenicima međusobno pomaganje, oni dijele dobrobit koja proizlazi iz takvih oblika rada.

Eh, da. Kako bih umno cijeđenje učinio dodatno pamtljivim, volim na sat donijeti vrč ili dva cijeđena soka. To je ujedno i odličan pokretač razgovora ako ravnatelj odluči svratiti u učionicu.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ tekst je mjestimice prilagođen, a poveznica na izvornik na kraju je ove napomene ■ Trevor Muir, učitelj i autor ■ SAD: Trevor Muir – mrežne stranice namijenjene dijeljenju ideja i spoznaja vezanih uz rad u nastavi ■ izvor: trevormuir.com ■