Iz stranih medija
■ ZAHTJEV BRITANSKIH UČITELJA ■ OPSJEDNUTOST PRIKUPLJANJEM PODATAKA MORA HITNO PRESTATI!
Izmučili ste nas „tablicama uspješnosti“, a samo želimo raditi svoj posao!
objavljeno: 2. kolovoza 2021.

„Radna opterećenost učitelja jedna je od najvećih među svim zanimanjima.“  Tako stoji u izvještaju koji je glavni tajnik Nacionalnoga sindikata zaposlenih u obrazovanju Kevin Courtney podnio u srijedu, 7. travnja 2021. na godišnjem susretu izaslanika na nacionalnoj razini.

Učitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu prije otprilike dvadeset godina doživjeli su reformu čije se glavne premise i postupci danas odražavaju i u upravo uvedenoj hrvatskoj reformi poznatoj pod nazivom Škola za život.

Velik dio reformskih promjena ubrzo su odbacili jer su se pokazale ne samo neučinkovitima, nego i štetnima. Došlo je do tolikoga dodatnoga radnoga opterećenja učitelja i profesora da se s time ozbiljno i sustavno morala suočiti i britanska vlada te donijeti posebne odredbe o zaštiti učiteljske dobrobiti s obzirom na prekomjernu opterećenost (o čemu smo izvijestili ovdje, a izvorni dokument Vlade UK – na engleskom – možete naći i ovdje).

Kao što ste i u članku koji prethodi ovomu već mogli pročitati, tzv. promjene svodile su se na to da se učiteljima docira do najsitnijih pojedinosti kako nešto napraviti uz dobrohotnu krilaticu da se to čini radi unaprjeđenja obrazovanja; umjesto da se, kako kaže autor članka, otklone ozbiljne sistemske pogreške koje onemogućuju razvitak sustava i postizanje dobrobiti svih njegovih sudionika.

Reformu nisu pratila realna ulaganja u školstvo, nego – može se pročitati i u tekstu u nastavku – upravo suprotno, što je dovelo ponajprije do napuštanja profesije i manjka stručnjaka, a zatim – uslijed smanjenja broja zaposlenih – do povećanja broja učenika u odjelima, sužavanja mogućnosti izbornosti nastavnih predmeta i ukupno otežanih uvjeta rada.

Pojedine poteškoće s kojima se suočavaju kolegice i kolege na Otoku, nisu, naravno,  istovjetne onima u Hrvatskoj, kakva je primjerice ona koja se odnosi na podatak o prekomjernom broju učenika u razrednim odjelima. Broj učenika u odjelu nije nepoznata poteškoća ni u hrvatskim učionicama, a stanje je u tome segmentu hrvatskoga obrazovanja izrazito neujednačeno. Najveći dio hrvatskih škola suočava se s nedostatkom učenika, a neke su škole zbog toga bile primorane i zauvijek zatvoriti svoja vrata. Učiteljice i učitelji pritom ili gube satnicu (ona se smanjuje), ili postaju tehnološkim viškom, ili se preusmjeravaju na rad u koju drugu školu. Za razliku od stvarnosti na Otoku, hrvatsku svakidašnjicu već dugo prati velika demografska kriza kojoj se, slično kao i nevoljama u hrvatskome obrazovanju – za sada ne nazire kraj.

U Ujedinjenom Kraljevstvu upravo se razgovara i o štrajku učitelja, a aktualni ministar obrazovanja Gavin Williamson priznaje da je došlo do masovnoga napuštanja profesije što se može ustvrditi i na temelju recentno provedenoga ispitivanja. Ono, naime, pokazuje da će jedan od troje zaposlenih u školstvu do 2026. godine napustiti obrazovni sektor. O tome uskoro više i na Školskome portalu.

Slijedi tekst redovitoga izvjestitelja o prilikama u britanskome obrazovanju Davea Specka, o godišnjoj konferenciji Nacionalnoga sindikata zaposlenih u obrazovanju, zahtjevima i zapažanjima koji su s toga susreta upućeni britanskoj vladi.

Učitelji su izrazili potporu zahtjevu za smanjenjem razina radnoga opterećenja u školama nakon što su saznali do kakva je pogoršanja u radnome opterećenju došlo uslijed pandemije.

Izaslanici koji su se okupili na godišnjoj konferenciji Nacionalnoga sindikata zaposlenih u obrazovanju također su poduprli taj zahtjev koji uključuje uputu sindikalnim čelnicima da lobiraju kod vlade u pitanjima radnoga opterećenja, kao i zahtjev da se postavi „apsolutna granica“ s obzirom na veličinu razrednoga odjela.

Današnja konferencija održana na daljinu (u srijedu, 7. travnja 2021., nap.) upućuje na to kako je povratak u škole u rujnu prošle godine „izazvao mnogo više uznemirenosti i opterećenja negoli je to uobičajeno“ za sve zaposlenike,uključujući i one koji su morali mijenjati kolegice i kolege izostale zbog pandemije, a tu je i susretanje sa „zahtjevima vezanima uz nove pristupe u isporuci znanja i vještina“.

Glavni tajnik Sindikata Kevin Courtney rekao je: „Ono što je razvidno u proteklih dvanaest mjeseci jest to da radno opterećenje s kojim se suočavaju zaposleni u školama i na koledžima tvrdoglavo ostaje na vrlo visokoj razini.“

Smanjenje radnoga opterećenja učitelja esencijalno je kako bismo se oporavili od posljedica pandemije

„I u uobičajenim okolnostima, učiteljski radni tjedan jedan je od najduljih među svim zanimanjima i zasigurno premašuje preporučeni maksimum od 48 sati tjedno kako je propisano u pravilnicima o radnim zaduženjima. To su pokazala i istraživanja Ministarstva obrazovanja. Naši nam članovi poručuju da je održavanje radne opterećenosti učitelja na zadovoljavajućoj razini od esencijalnoga značenja kako bismo se oporavili od protekle godine.“

Glavni tajnik Courtney također kaže kako se 85 % članstva, koje uključuje više od deset tisuća osoba, u nedavno provedenoj anketi izjasnilo da je radno opterećenje glavna poteškoća s kojom se suočavaju.

Pritom je dodao: „Vape za prostorom (slobode) u kojem će se moći usredotočiti na svoju središnju ulogu, umjesto na beskonačne zahtjeve koje upućuje vlada opsjednuta prikupljanjem podataka.“

„U mnogim školama i koledžima naši se članovi udružuju i povezuju kako bi razriješili poteškoće uzrokovane prekomjernim radnim opterećenjem – ali to se sustavno ne može riješiti na razini pojedinačnih škola ili koledža.“

„Problem prekomjerne radne opterećenosti prethodio je pandemiji te će ju, na žalost, i nadživjeti.“

Kultura prikupljanja podataka mora završiti

Na današnjoj je konferenciji zapaženo da su realni rezovi u proračunima za školstvo koji potječu od 2010. godine povećali radnu opterećenost s obzirom na veće razredne odjele i smanjenje broja zaposlenih, a to je „izrazito pogoršano učincima aktualne zdravstvene krize“.

Glavni tajnik Courtney dalje poručuje: „Početna točka na putu rješavanja pitanja preopterećenosti bila bi vladina usmjerenost na pitanje financiranja školstva.“

„Realni rezovi u proračunima škola tijekom su godina nanijeli veliku štetu uzrokujući povećanje broja učenika u razrednim odjelima, sužavanje izbornosti nastavnih predmeta, urušavanje školskih zgrada i napuštanje profesije.“

„Jasno je, kada bi postojalo istinski korisno ulaganje u škole i koledže, ono koje bi omogućilo smanjivanje razrednih odjela pri čemu bi prekobrojni odjeli postali dijelom prošlosti, tada bi se i dobrobiti takva ulaganja pokazale neizmjernima i dugoročnima za sve.

Ovo je, međutim, samo točka na putu na kojoj smo odlučili istaknuti radnu opterećenost. Ako je poučavanje i učenje mladih ljudi od one vrijednosti za vladu od kakve je za osoblje u školama i na koledžima, tada kultura prikupljanja podataka mora završiti.“

Ured za standarde u obrazovanju (vladina agencija čiji je osnivač Parlament Ujedinjenoga Kraljevstva, nap.) i tablice o uspješnosti – primitivni su, nerazrađeni, ni od kakve pomoći i samo odvraćaju pozornost od temeljnoga posla u školi.“

Učitelji su također izglasali obnovu kampanje koju od rujna 2020. provodi Nacionalni sindikat s ciljem primjerenoga financiranja škola i koledža te „snažne promidžbe“ onih škola koje su napustile zadatke vezane uz prekomjernu radnu opterećenost (osobito one zadatke koji se odnose na prekomjernu odgovornost).

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana MostarkićDave Speck, stalni suradnik portala TESUjedinjeno Kraljevstvo: TES – izvorno: The Times Educational Supplement –publikacija pokrenuta 1910. kao dodatak dnevnim novinama The Times s temama iz obrazovanja, od 1914. samostalna tiskovina, a od 1997.godine dostupna i na internetu ■ izvornik: www.tes.com ■