Učitelji stvaraju
PRIPREMA UČENIKA ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE I PRAVILNU ORGANIZACIJU UČENJA
Učiti kako učiti u produženom boravku
objavljeno: 8. prosinca 2021.

Učiti kako učiti predstavlja jednu od sedam međupredmetnih tema kojima se povezuju različita odgojno-obrazovna područja svih nastavnih predmeta. Kao i za nastavne predmete ključni elementi, koji čine svaku međupredmetnu temu, uređeni su kurikulumom međupredmetnih tema.

U današnjem će tekstu biti ukratko opisani ključni elementi Kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti te nekoliko primjera ostvarivanja određenih ishoda spomenute teme u produženom boravku 4. razreda.

Prema Kurikulumu za međupredmetnu temu Učiti kako učiti za osnovnu i srednju školu (2019.) svrha je ostvarivanja ishoda ove teme priprema učenika za cjeloživotno učenje i pravilnu organizaciju svojeg učenja.

Ovi su ishodi organizirani unutar pet odgojno-obrazovnih ciklusa. Prvi se ciklus odnosi isključivo na razrednu nastavu te djelomično drugi, a preostali se ciklusi odnose na predmetnu nastavu te srednju školu.

Piše: Angelina Jakopin Vuk, mag. prim. educ., učiteljica razredne nastave ■  OŠ Središće

Svaki ciklus u sebi sadrži određene domene koje omogućavaju lakše razumijevanje znanja, vještina, sposobnosti koje će učenici usvojiti. 

Ova međupredmetna tema obuhvaća sljedeće četiri domene:

♦ Primjena strategije učenja i upravljanja informacijama

♦♦ Upravljanje svojim učenjem

♦♦♦ Upravljanje emocijama i motivacijom u učenju

♦♦♦♦ Stvaranje okružja za učenje.

Svaka od navedenih domena obuhvaća određene ishode koji su razrađeni u skladu s dobi i kognitivnim stupnjem razvoja učenika. Jednostavnije opisano, jasno je kako će se strategije učenja učenika prvog razreda uvelike razlikovati u odnosu na strategije učenja učenika četvrtog razreda.

Upravo ta razlika najviše dolazi do izražaja u produženom boravku kad učenici ponavljaju i uvježbavaju nastavni sadržaj koji su usvojili na redovnoj nastavi. Iako je uvijek naglasak na igrolikim aktivnostima, različitim oblicima kvizova i pitalica te ostalim digitalnim sadržajima, koji će podići intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju učenika za učenje, važno je napomenuti kako i dalje treba inzistirati na korištenju tzv. „tradicionalnih metoda učenja“. Pod tim pojmom podrazumijevamo nekoliko različitih mnemothnika koje učenicima uvelike mogu pomoći u učenju određenih nastavnih sadržaja na zanimljiv, jednostavan i jasan (pregledan) način.  

Neke su od tih tehnika: skraćivanje, umne mape, rečenice, predočavanje, korištenje rime i ritma, metoda mjesta, metoda prostornog uređenja stranice, imena, povezivanje itd. Popis svih navedenih metoda moguće je pronaći na poveznici Edutorija.

Osim što se korištenjem ovih metoda omogućuje usvajanje sadržaja na prikladan i učenicima zanimljiv način, njima se omogućuje i ostvarivanje ishoda ranije navedenih domena.

Svim sam se navedenim metodama koristila i u vlastitom radu s učenicima u produženom boravku četvrtog razreda. Četvrti razred ujedno predstavlja i prijelazno razdoblje iz razredne u predmetnu nastavu, što donosi određene promjene u načinu rada i procesu učenja.

Kako bi taj prijelaz za učenike bio što jednostavniji i što manje stresan, najvažnija aktivnost je, kojoj sve češće posvećujem pažnju, učiti kako učiti.

Svakog dana odabirem jednu od navedenih tehnika kojom se koristim te osmišljavam dodatne materijale koji će učenicima pomoći u jednostavnijem usvajanju sadržaja. Najčešće su korišteni primjeri različite umne (mentalne) mape koje učenicima omogućavaju vizualnu organizaciju sadržaja.

Često napominjem učenicima kako je jako važno da se u izradi istih koriste različitim bojama koje će im pomoći u dosjećanju sadržaja. Primjer mape izrađujem zajedno s njima na ploči dok oni isto prate u svojim bilježnicama i daju sugestije. Time se ostvaruju pojedini ishodi prve domene.

Kako bi učenici što jednostavnije upravljali svojim učenjem i pratili vlastiti napredak, koristila sam se različitim oblicima tjednih rasporeda u kojima su učenici samostalno određivali koje će nastavne predmete u određenom danu učiti kod kuće, a sljedećeg su dana trebali izvijestiti ostatak razreda o tome koliko su se uspjeli držati svog plana učenja.

Iako je ovo vrlo komplicirana vještina, koju brojni odrasli ljudi nisu u potpunosti usvojili (među prvima i ja sama), važno je učenike poticati u njezinu ostvarivanju kako bi dobili dojam o tome kako uskladiti ostale aktivnosti i obveze s učenjem koje je (kako ja njima često navodim) njihov posao. Ovim ostvarujemo pojedine ishode druge domene.

Ishodi se treće domene djelomično ostvaruju prilikom samog izvještavanja razreda jer svaki učenik treba navesti na koji je način procijenio da je određeni nastavni sadržaj dobro ili nedovoljno dobro usvojio (većina učenika kaže da su se samostalno ispitivali prekrivajući tekst iz kojeg su učili, a pri tom su bilježili točne i netočne odgovore).

Ono što je iznenađujuće je razina samokritičnosti koju učenici imaju prema vlastitom znanju i nerijetko će navesti kako su naučili puno manje nego što to pokazuju njihovi rezultati na ispitima ili aktivnostima u školi.

Ishodi se posljednje domene ostvaruju svakim radom u skupini prilikom kojeg učenici zajednički trebaju odgonetnuti točno rješenje, postaviti određeni zadatak ili, pak, rješavanjem zadataka otkriti zadani pojam (primjer: Potraga za blagom – gdje učenici rješavajući matematičke zadatke otkrivaju gdje se nalazi blago u razredu, a traženo blago su slatkiši za svaku skupinu).

Osim toga, stalno im napominjem kako je jako važno da je radno mjesto gdje će pisati svoju domaću zadaću uredno te da ne mogu međusobno razgovarati kada rješavaju zadatke jer se tako ne mogu dovoljno koncentrirati.  Sve sam navedene tehnike nadopunjavala različitim digitalnim kvizovima i pitalicama koji su dodatno poticali učenike na učenje.

Naposljetku, svi se ishodi navedenih domena međupredmetne teme Učiti kako učiti ostvaruju i u redovnoj nastavi korištenjem različitih nastavnih sredstava koja omogućavaju učenicima jednostavnije usvajanje sadržaja.

Učenje u produženom boravku predstavlja nadogradnju redovnoj nastavi i omogućava dodatno pojašnjavanje nastavnog sadržaja koje je često potrebno zbog različitog tempa kojim svaki učenik uči. Iako se sve spomenute tehnike mogu svrstati u tradicionalne metode učenja, to ne znači da su nevažne ili zanemarive te bi svakako trebale imati prednost pred tehnologijom jer zapisivanjem, organizacijom informacija učenik aktivira više osjetila što mu omogućava cjelokupno učenje (učenik najprije treba pročitati određeni tekst, pronaći važnu informaciju, odabrati način zapisivanja i organizacije informacija u bilježnici te ju zapisati).