„Domaća zadaća onemogućuje otkrivanje vlastitih potencijala kao i mogućnost učenja novih vještina koje nisu uključene u nastavni program.“

Riječ je o jednom od argumenata zagovornikâ napuštanja domaćih zadaća.

U nastavku možete pročitati argumente obiju strana koje raspravljaju o domaćim zadaćama i njihovoj dobrobiti i nužnosti odnosno suvišnosti i štetnosti.

Članak The Pros and Cons of Homework objavljen je na portalu University of the People : The Educational Revolution.

Domaća zadaća pojam je pri čijem spomenu mnoge učenike hvata nelagoda. Nakon niza sati provedenih sjedeći u učionici, posljednje što želimo čuti jest da je pred nama dodatni rad vezan uz školu koji valja odraditi tijekom dragocjenoga vikenda.

Iako je poznato da je riječ o odrednici tradicionalnoga školovanja, domaća zadaća kao tema izaziva brojna neslaganja i rasprave. Jedni smatraju da je neizostavan dio školovanja dok drugi vjeruju da bi vrijeme potrebno za pisanje domaće zadaće moglo biti bolje uloženo.

Trebaju li učenici imati domaću zadaću? U nastavku možete steći uvid u argumente koje nude obje suprotstavljene strane kako biste donijeli vlastiti zaključak.

Zašto učenici trebaju pisati domaće zadaće?

1.) Domaća zadaća potiče uvježbavanje.

Mnogo je onih koji vjeruju da je dobar učinak domaće zadaće u tome što potiče redovitost vježbanja. Iako može djelovati vremenski nefunkcionalno i dosadno u usporedbi s drugim aktivnostima, ponavljanje je potrebno kako bi se poboljšale pojedine vještine. Domaća zadaća pomaže razjasniti pojmove te daje učenicima veće izglede kada jednom budu počinjali vlastite poslove.

2.) Roditeljima omogućuje uključivanje u djetetov život.

Domaća zadaća može biti nešto što će roditelje uvesti u život njihove djece uz uvjet da žive u zdravom okružju. Roditelj koji djetetu pomaže ispurniti obveze domaće zadaće ujedno sudjeluje u djetetovu u obrazovanju. Pritom se otvara mogućnost povezivanja i zbližavanja roditelja i djece.

3.) Razvija vještinu upravljanja vremenom.

Domaća zadaća od mnogo je većega značenja negoli je ono vidljivo u činu rješavanja dodijeljenih zadataka. Može razviti vještine upravljanja vemenom tako što upućuje učenike na planiranje te na potrebu da se svi zadatci riješe u zadanome roku.

Učeći upravljati vremenom, učenici ujedno jačaju vještine vezane uz rješavanje problema i samostalno razmišljanje. Jedan od pozitivnih učinaka domaće zadaće jest u tome da potiče donošenje odluka te upućuje na neizbježno prihvaćanje činjenice da se katkad trebaju dogovoriti i kompromisi.

4.) Jača komunikacijske vještine.

Domaća zadaća stvara vezu između učenika, učitelja, škole i roditelja. Omogućuje bolje upoznavanje, a roditelji mogu vidjeti u kojem dijelu rada i učenja njihovo dijete nailazi na prepreke. Na isti način, roditelji mogu saznati u čemu je dijete izvanredno.

Pritom domaća zadaća omogućuje stvaranje boljega, s obzirom na ciljeve mnogo usmjerenijega i preciznijega nastavnog plana.

5.) Omogućuje dodatno vrijeme za učenje.

Domaća zadaća omogućuje dodatno vrijeme kako bi se dovršio proces učenja. Sati provedeni na nastavi nisu uvijek dovoljni da bi učenici shvatili temeljne pojmove, a domaća zadaća može umanjiti posljedice nedostatke vremena omogućujući učenicima dobrobiti na duge staze, pa i tada kada ih učenici ne mogu prepoznati i shvatiti.

6.) Smanjuje broj sati provedenih pred ekranom.

Mnoga djeca u Sjevernoj Americi gledaju TV znatno više vremena negoli bi to bilo dopustivo. Da ne idu u školu, ti bi brojevi bili i veći. Iako su domaće zadaće u pravilu neželjene, one potiču učenike na razvijanje dobrih navika u učenju te pritom reduciraju vrijeme provedeno pred ekranom.

Domaća zadaća može se promatrati kao još jedna izvannastavna aktivnost. Mnoge obitelji ulažu mnogo vremena i novca u različite klubove i tečajeve kako bi ispunili djetetovo slobodno vrijeme. Kao i izvannastavna aktivnost, domaća zadaća može se uvrstiti u učenikov dnevni raspored.

Pogled s druge strane: Zašto je pisanje domaće zadaće loše?

1.) Domaća zadaća potiče sjedilački način života.

Iako je vrijeme provedeno u učionici bitno, jednako je bitno i ono provedeno na dječjem igralištu. Ako se djeci dodjeljuje pretjerana količina domaće zadaće, neće imati dovoljno vremena za igru što može utjecati na njihov društveni razvitak i učenje. Istraživanja pokazuju da oni koji imaju više vremena za igru, u školi dobivaju bolje ocjene te dulje mogu održati usmjerenu pozornost.

Djeca na nastavi provode duge sate sjedeći u učionici, a dodjeljivanje domaće zadaće samo znači produljenje takvih sati. Sjedilački način života može biti opasan te može prouzročiti zdravstvene poteškoće kakva je primjerice pretilost. Domaća zadaća djeci oduzima vrijeme potrebno za tjelesnu aktivnost.

2.) Ne pruža svaki dom zdravo okružje za pisanje domaće zadaće.

Iako mnogi ljudi u obiteljskome domu vide dobro okružje za djecu da nastave s učenjem, nemaju sve obitelji dom koji je ujedno i zdravo okružje, a izostaje i roditeljsko ulaganje u djetetovu dobrobit. Postoje roditelji koji ne pružaju ni najosnovniji oblik pomoći svojemu djetetu, a i oni koji bi to željeli, zbog osobnih barijera, katkad ne mogu.

Domaća zadaća može produbiti razlike među djecom i njihovim roditeljima te je to jedan od razloga zašto je dodjeljivanje domaće zadaće loš izbor.

3.) Domaća zadaća dodatno je opterećenje na učeničko potpuno radno vrijeme.

Škola za učenike znači mjesto s potpunim radnim vremenom, s obzirom na to da – općenito gledajući – u učionici provedu i šest sati dnevno.

Učenici često imaju i izvannastavne i izvanškolske aktivnosti kao što su sportovi, glazba ili likovno stvaralaštvo, a koje su jednako potrebne kao i tradicionalna nastava. Dodavati dodatne sate na sve postojeće zahtjeve može za djecu biti prevelik izazov, a ujedno znači i sprječavanje učenika da slobodno vrijeme ulože u iskušavanje novih različitih kreativnih aktivnosti.

Domaća zadaća onemogućuje otkrivanje vlastitih kreativnih potencijala kao i mogućnost učenja novih vještina koje nisu uključene u nastavni program. To su ujedno i najveći nedostatci domaćih zadaća.

4.) Nema dokaza o djelotvornosti domaće zadaće.

Istraživanja koja i dalje traju otkrila su da domaća zadaća stvara negativan odnos prema školi te da nije povezana s visokim razinama učeničkih obrazovnih postignuća.

Teza o pozitivnim učincima domaće zadaće još uvijek nema valjanih dokaza. Iako će pišući domaću zadaću poneki učenik napredovati u pojedinom predmetu, ako ima vanjsku pomoć, nema dokaza da je na njegovo napredovanje utjecala domaća zadaća.

To bi mogao biti izazov koji će označiti konac dodjeljivanja domaće zadaće, a učenici će i dalje dobivati zadovoljavajuće ocjene bez pisanja zadaća. Vrijeme odvojeno za dodatan rad i učenje ne podrazumijeva nužno bolje ocjene – kakvoća mora biti ispred količine.

Precizna primjena, kada je u pitanju domaća zadaća, jednostavno nije pouzdana. Ako izostane razumijevanje, domaća zadaća može uzrokovati suprotne učinke, osobito otkad se počelo s oslanjanjem na učenike i njihove roditelje – što je i jedan od glavnih razloga zašto je dodjeljivanje domaće zadaće nešto loše. Kako bi izbjegli pisanje zadaće kod kuće, mnogi učenici radije varaju u učionici te često prepisuju jedni od drugih ili preuzimaju ono što su pročitali na internetu.

5.) Dodjeljivanje zadataka za rad kod kuće je pretjeran.

Opći je dogovor da učenici – sukladno razredu koji pohađaju – ne bi trebali dobiti više od deset minuta zadaće na dan. To znači da u prvom razredu imaju maksimalno deset minuta posla, u drugom dvadeset, i tako dalje. Međutim, većina učenika dobije znatno veću količinu domaće zadaće od preporučene.

U prosjeku, učenici u gimnazijama i koledžima provedu i po tri sata noću da bi riješili zadatke iz domaće zadaće. Dodjeljivanje prevelike količine zadataka povećava razine stresa i vodi u sagorijevanje. A to pak dovodi do suprotnih učinaka kada su u pitanju obrazovna postignuća.

Zaključak

Argumenti obiju strana uvjerljivi su i utemeljeni i čini se da pitanje Trebaju li učenici imati domaću zadaću? nema jednostavan odgovor. Roditelji i profesori i dalje će razmjenjivati razmišljanja i stavove, a učenici ostajati usred tih rasprava bez osobitoga prostora da i sami nešto kažu ili promijene.

Bitno je shvatiti prednosti i nedostatke dodjeljivanja domaćih zadaća, kako bi se obje perspektive uzele u obzir i pronašlo najbolje rješenje. Na kraju dana, svima je cilj dobrobit i uspjeh naših učenika.

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ tekst je mjestimice prilagođen, a poveznica na izvornik nalazi se na kraju ove napomene ■ SAD: University of the People – mrežne stranice istoimenoga mrežnoga sveučilišta s člancima iz područja obrazovanja, znanosti i školstva ■ izvornik: www.uopeople.edu ■

POVEZANI TEKSTOVI

AKO IH DAJETE „REDA RADI“, NIKAD NE PREGLEDAVATE I NE SLUŽITE SE NJIMA U NASTAVI, ZNAČI DA SU NEPOTREBNE | Prijepori o domaćoj zadaći