Davanje povratnih informacija može biti „nezgodno“ – stoga učitelj i autor Mark Enser pruža svoj pogled na pet osnova koje mogu biti od pomoći da pružanje povratnih obavijesti bude djelotvorno i od koristi.

Pritom kaže i ovo:Što više, to bolje – nije princip koji je nužno koristan za povratno informiranje učenika o njihovu radu. Upravo suprotno.

Više možete pročitati u nastavku.

Slijedi tekst Pet načela uspješnoga pružanja povratnih informacija učitelja i autora Marka Ensera.

Davanje povratnih informacija je nezgodno. Zaklada za obrazovanje u Priručniku za poučavanje i učenje izvještava da su postupci vezani uz vrednovanje i povratno obavješćivanje učenika među najsnažnijim i najdalekosežnijim postupcima koje kao učitelji možemo učiniti. Slijedi i zapažanje da je dosta primjera povratnoga informiranja i vrednovanja koji vode u neželjene posljedice.   

Pitanje nije toliko jednostavno da bismo mogli tvrditi što više povratnih informacija, to bolje. Na umu moramo imati i vladin Osvrt na opterećenost i ocjenjivanje, koji je otkrio da su vrednovanje i pružanje povratnih obavijesti postali neizvedivim opterećenjem sa središtem pozornosti na količinu ocjenjivanja, umjesto na kakvoću, a sve je to često rađeno u svrhu dostupnosti informacija odrasloj publici, kako bi se dokazalo da je povratna obavijest pružena, prije negoli u svrhu komunikacije s učenikom.

Ako povratna informacija može biti neučinkovita kada se postupa pogrešno, i uzaludna kada se to čini previše, što možemo učiniti kako bismo bili sigurni da će imati učinka?

Kao polazna točka poslužit će stav je koji je iznio Dylan Wiliam, da previše učitelja u središte pozornosti kao svrhu davanja povratnih informacija stavlja promjene i unaprjeđenje rada, umjesto glavne svrhe davanja povratnih informacija koja je u unaprjeđenju učenika.

Kako promijeniti način na koji dajemo povratne informacije kako bi središte pozornosti bilo na pravome mjestu?

Evo nekoliko načina koji su se meni pokazali učinkovitima:

1. Odložite penkalu s crvenom tintom.

Nekoliko je poteškoća s tradicionalnim pisanjem komentara u radne knjige i bilježnice. Nisu učinkoviti s obzirom na vrijeme. Može se javiti veći vremenski odmak od trenutka kada je učenik napravio neki rad do trenutka kada o tome prima povratnu informaciju, a takvi nas komentari također potiču da popravljamo rad, a ne poboljšavamo učenika. Proveo sam godine pišući razrađene komentare u radne knjige i bilježnice, upućujući učenike da na pojedina mjesta dodaju dijelove koji nedostaju ili da neku ideju razrade umjesto u prvome dijelu, u idućem.

Moje bi upute taj konkretan odgovor dovele do poboljšanja, ali takav se način nije pokazao od pomoći kada idući put odgovaraju na koje drugo pitanje.

2. Pokažite i obrazložite.

Vremenski učinkovitija i djelotvornija mjera bila bi da učenicima na primjeru pokažete koji od odličnih odgovora na postavljeno pitanje, da im – služeći se kriterijima – objasnite po čemu je određeni rad toliko dobar te ih zatražite da to primijene na vlastiti rad kako biste provjerili znaju li ga unaprijediti. Prednost takva postupka je u samoreguliranju, pri čemu se učenici zbližavaju s procesom recenziranja vlastita rada, uočavanja i stvaranja poboljšanja.

3. Dobro je razgovarati.

Kako sam spomenuo, problem s pisanjem komentara jest u tome što postoji odgoda s obzirom na vrijeme kada je posao obavljen, odnosno vrijeme kada je ocijenjen, kao i vrijeme kada je povratna informacija primljena i kada je s obzirom na nju – nadajmo se – napravljen ispravak ili dopuna.

To stvara vremenski raspon u kojem se pogreške već mogu učvrstiti. Ako znate da postoji veća vjerojatnost za određene pogreške, bolje je na to uputiti prije ili tijekom rada i porazgovarati s učenicima o tome, negoli svakom pojedinačno objašnjavati u komentaru koji će možda pročitati i odgovoriti na njega, a možda i ne.

4. „Osvrnite se.“ (Napravite pregled.)

Može biti korisno nakon određenoga razdoblja sjesti s učenikom i razgovarati o radu i napretku koji je ostvario, više negoli pisati o tome komentare. To vam omogućuje uvid u njihov razvitak i napredovanje u vašem predmetu umjesto da pišete osvrte za svaki pojedini uradak.

Nastojim to učiniti u trenutcima kada ostatak razreda u tišini radi na nečemu što im je dodijeljeno. Tijekom sata mogu stići razgovarati samo s nekolicinom učenika, no to ujedno znači da tijekom godine mogu razgovarati sa svima učenicima nekoliko puta.

To je ujedno način da pokažete kako vidite vrijednost u njihovu radu s obzirom na to da odvajate vrijeme kako biste s njima o tome porazgovarali.

5. Odgovorite nastavom.

Možemo nešto poboljšati kada povratnu informaciju dobijemo u obliku „uzvratnoga poučavanja“ odnosno kada učitelj odgòvorî nastavom.

Svaki put kad zaustavimo nastavu kako bismo još jednom objasnili, zapravo dajemo povratne informacije. Ako učenici slušaju odličan odgovor jednoga učenika ili učenice, dobivaju povratnu informaciju. Ako, tijekom razgovora u obliku pitanja i odgovora (ispitivanja, propitivanja), uočimo da su učenici nešto pogrešno shvatili i zatim promijenimo nastavni plan te taj dio ponovno objasnimo, služimo se davanjem povratnih informacija.

Teško je zamisliti uspješnu nastavu u kojoj povratne informacije nemaju svoju ulogu.

Mogli bi vas zanimati i ovi članci u koje su uključeni tekstovi Marka Ensera o vrednovanju i povratnim informacijama:

Kako bi bilo da sve okrenemo naglavce?

Mnogo je crvene tinte proliveno na prvoj liniji vrednovanja

■ NAPOMENA ■ izabrala i pripremila: Snježana Mostarkić ■ Mark Enser, učitelj i autor, profesor na Heathfield Community Collegeu, redovit suradnik portala TES ■ Ujedinjeno Kraljevstvo: TES – izvorno: The Times Educational Supplement –publikacija namijenjena osobama u obrazovanju, pokrenuta 1910. godine kao dodatak dnevnim novinama The Times s ciljem objavljivanja obrazovnih sadržaja; u samo nekoliko godina od prve objave, taj je novinski prilog dosegnuo toliku čitanost i popularnost da je od 1914. počeo izlaziti kako zasebna tiskovina; od 1997. godine dostupan je u mrežnom obliku, kao internetski portal, a danas dopire do 13 milijuna registriranih korisnika kao i brojnih drugih čitatelja širom svijeta ■ izvornik: www.tes.com ■